o FOLKLORu I TRADICIJi
Dvodnevni skup u Rojcu posvećen umjetničkom nasljeđu: Mladi ne vole klasiku, jazz, ali niti domaći pop i rock
(Snimio Duško Marušić Čiči / Glas Istre)
"Jučer - danas - sutra: umjetničko nasljeđe, folklor i živa tradicija" naziv je dvodnevnog susreta koji je započeo u utorak u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc.
Nakon pozdravnih riječi Vite Paoletića u ime Saveza kulturno-umjetničkih društava grada Pule kao organizatora, koji je istaknuo da SAKUD okuplja Pulske mažoretkinje, kazalište Dr. Inat, OKUD Istra, KUD »Lino Mariani«, KUD »Matko Brajša Rašan«, KUD Uljanik i Puhački orkestar grada Pule te Afrodite Bulajić u ime domaćina, Rojca, izv. prof. dr. sc. Krešimir Krolo održao je predavanje »Kulturna baština i publika u Istri prema podacima iz anketnih istraživanja: trendovi, izazovi i smjernice«.
Krolo je govorio o anketi koja je provedena od 2020. do 2023. u tri skupine, za mlade od 14 do 18 godina, starije mlade od 19 do 34 godine te odrasle starije od 35 godina.
Manjak interesa publike
Kod mladih su najmanje popularna kulturna događanja koncerti domaće pop i rock glazbe, koncerti istarske tradicijske i etnoglazbe, događaji u organizaciji Pučkih otvorenih učilišta, od sportova košarka, te nastupi klapa i tamburaša.
I oni najmlađi, u dobi od 14 do 18 godina ne vole domaći pop, kao niti klasiku i jazz, a ne posjećuju niti koncerte klapa i tamburaša, kao niti etnografske muzeje.
Krolo je analizirao i uzročno-posljedičnu vezu s brojem knjiga u kućanstvima te posjećivanjem muzeja, iz čega je proizišlo da što je veći broj knjiga u kućanstvima, to više i češće posjećuju muzeje, a što više imaju knjiga, to manje idu na koncerte klapa i tamburašku glazbu.
Bilo je govora i o temeljnoj dilemi turizam ili zajednica, gdje turistifikacija, kako je rekao Krolo, vodi prema održivosti, ali nosi rizik trivijalizacije i masovnosti, a kod baštinske kulture postoji rizik manjka interesa publike, a upitna je i financijska održivost. Neizostavno je bilo i pitanje razvoja publike. Spomenuto je i kako je Baby Lasagna u svome nastupu - donekle, koristio motive iz baštine. Također, uključivanjem prisutnih u publici govorilo se o potrebi da se novac iz turizma vrati natrag u zajednicu te da kultura nije komercijalna djelatnost.
Izlaganje dr. sc. Noela Šurana bilo je o »Roverskom novom valu i njegovoj recepciji na istarskom poluotoku«, gdje se Šuran osvrnuo na prvu i drugu tradiciju.
- Kada se govori o tradiciji, mnogima su prva pomisao roženice, folklor, no nije samo to dio kulture. Prvu tradiciju čine dvoglasje tijesnih intervala, kanat, tarankanje, bugarenje, diskantno dvoglasje, kazao je Šuran osvrćući se na specifičnosti tih vrsta glazbe.
Njegovanje i kreativnost
Govorio je i o raznim utjecajima na te vrste tradicije, uz objašnjenja s muzikološkog gledišta.
Drugu tradiciji čine, kako je kazao, bitinade, arie da nuoto, botonade i starogradske pjesme, što se tiče glazbene prakse Rovinja, a tu su i glazbena praksa violine i bajsa te praksa dijatonske harmonike.
Potom je održana panel-rasprava uz moderatoricu Nušu Hauser, višu kustosicu dokumentaristicu, gdje je bilo govora o folkloru, baštini i tradicijskoj kulturi u kontekstu njegovanja nematerijalne kulture, principa njegovanja i/ili zaštite, vrijednosti i važnosti novih međusektorskih komunikacija u postupcima oblikovanja javnog sadržaja, kao i kreativnost u prostoru žive tradicije.
Susret organiziraju Savez kulturno-umjetničkih društava grada Pule (SAKUD Pula) i Savez udruga Rojca (SUR), a podršku pruža Centar za nematerijalnu kulturu Istre Etnografskog muzeja Istre.
Što vole mladi
Kod mladih su najmanje popularna kulturna događanja koncerti domaće pop i rock glazbe, koncerti istarske tradicijske i etnoglazbe, događaji u organizaciji Pučkih otvorenih učilišta, od sportova košarka, te nastupi klapa i tamburaša.
I oni najmlađi, u dobi od 14 do 18 godina ne vole domaći pop, kao niti klasiku i jazz, a ne posjećuju niti koncerte klapa i tamburaša, kao niti etnografske muzeje
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
