HARD ROCK U STAROME GRADU
Colonia Iulia Pola Pollentia Herculanea
(Arhiva AMI)
U povodu obilježavanja Dana Misericordije, u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula dr. sc. Milena Joksimović imala je predavanje naslovljeno "Hard Rock u Starome gradu: o slavnom natpisu s imenom rimske kolonije Pule".
U Puli je 1867. pronađen natpis u kamenu, a koji je važan iz razloga jer je to jedino svjedočanstvo da je puni naziv rimske kolonije Pole bio Colonia Iulia Pola Pollentia Herculanea. O tome gdje je nađen taj kamen, o raznim istraživanjima, imenima ulica te pokušaju čim preciznijeg pozicioniranja mjesta gdje je taj kamen pronađen, Joksimović je nastojala dati čim više odgovora, a otvarajući i na taj način druga zanimljiva pitanja.
Joksimovićino istraživanje, objavljeno je u časopisu Histria archeologica, u koautorstvu s Darkom Komšom, Andrejom Baderom, Tomislavom Franićem i Đeni Gobić Bravar.
Na Minervinu otoku
Ovaj je natpis, navodi Joksimović, važan iz razloga jer zbog datacije svjedoči o tome kako se Pula mijenjala kroz povijest. Uvelike se raspravljalo o tome gdje je taj natpis pronađen. Glavnu su ulogu imali razni povjesničari kroz godine, a posebno je bio vokalan Pietro Kandler.
To je otkriće, kako navodi Joksimović, pobudilo veliko oduševljenje onovremene stručne javnosti, do te mjere da su dvije pulske ulice i jedan trg ponijeli ime božice Minerve koja se spominje u natpisu. Uskoro je pronađen i ulomak druge ploče istovjetnoga sadržaja.
Joksimović se osvrnula i na polemiku u koju su bili uključeni, svatko sa svojim idejama i razmatranjima Pietro Kandler, Tomaso Luciani, Carlo De Franceschi, Theodor Mommsen, pronalazač natpisa Hermann Schram te pulski podestat i kasnije konzervator Nicolò Rizzi. Ploču je gradsko vijeće kolonije Pole podiglo u znak zahvalnosti Setidiju Abaskantu (Settidius Abascantus) za njegovu posvećenu službu in insula Minervia (doslovno "na Minervinu otoku"). Zbog pretpostavke da je Setidije služio u Minervinu hramu i činjenice da je natpis pronađen u blizini bazilike Marije Formoze, onovremeni su istraživači pretpostavili da je bazilika podignuta na temeljima prethodnog Minervina hrama.
- Dosadašnja saznanja o pronalazaču, mjestu i okolnostima pronalaska predmetnog epigrafskog spomenika i putu od rekonstrukcije do objave bila su skromna. Prijepis i tumačenje natpisa prvi je objavio Pietro Kandler u časopisu La Provincia 16. veljače 1868. Iz članka doznajemo da je natpis pronađen u jesen 1867. kraj Uspona sv. Julijane, blizu kompleksa Marije Formoze. Kandler 1871. ponovo spominje predmetni natpis u okviru teksta o flavijevskoj dinastiji; tekst članka zapisan je u njegovu konzervatorskom dnevniku Il conservatore i objavljen posthumno u okviru njegovih Notizie storiche di Pola. Kandler navodi da je ploča pronađena u blizini Minervina hrama. Carlo Gregorutti objavio je 1877. u Archeografo Triestino više novootkrivenih pulskih natpisa, a među njima i natpis o nazivu kolonije Pole. Iako je objavljen niz godina nakon Kandlerova članka, Gregoruttijev prijepis ne sadrži dopune na oštećenim mjestima i ne uzima u obzir Kandlerovu rekonstrukciju, veli Joksimović.
Trudom i zalaganjem Milene Joksimović, pronađeno je, u Sveučilišnoj knjižnici, kako je navela, Kandlerovo vrijedno djelo u rukopisu "Codice epigrafico istriano", izniman dokument za proučavanje i detaljniju analizu pulske povijesti.
Po pulskim usponima
Nadalje, Joksimović je kazala i da je najstariji naziv za pulsku ulicu čije je mjesto moguće odrediti Clivo della Carità, što bi u doslovnom prijevodu bio "Uspon od Milosti", današnji Uspon Vincenta iz Kastva, a to datira negdje sredinom 14. stoljeća (circa od 1340-70).
Rezimirajući, ploča je pronađena 19. listopada 1867. u Clivo della Carità, odnosno di Santa Giuliana, između Slavoluka Sergijevaca i Zara, kraj kompleksa Formoze, odnosno nekadašnjeg Minervina hrama. Pronašao ju je kapetan Schram u temeljima nove kuće Schram. Natpis je postojao u dva primjerka, a Luciani je sačuvao ulomak drugog primjerka.
- Postojeći podaci, dakle, pokazuju na tri različite ulice na potezu između današnje Flaciusove ulice (odnosno kapele Blažene Djevice Marije Formoze) te Ulice Castropola. Područje između Zlatnih vrata i Velikog rimskog kazališta na Zaru, odnosno između Zlatnih vrata i amfiteatra, navodi Joksimović.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
