ZAGREB
Objavljene dvije knjige Vlatka Marića o Hrvatskoj na francuskom jeziku
(Hina/EPA)
Knjige Vlatka Marića "La Croatie face a ses destinées :: de la sujétion (1918) a l'émancipation (1991-1995)" i "La diplomatie Croate: du VIII siecle a nos jours - Retour sur l'histoire et perspectives d'avenir" objavljene su na francskom jeziku u ediciji L'Harmattan.
Knjiga "La Croatie face à ses destinées :: de la sujétion (1918) à l'émancipation (1991-1995)" (Hrvatska pred sudbinom :: od podaništva (1918.) do emancipacije (1991.-1995.) (280 str.) bavi hrvatskom političkom sudbinom u razdoblju od 1918. do 1995.
Autor napominje kako je godina 1918. obilježila kraj Prvog svjetskog rata, nestanak Austro-Ugarske i stvaranje novih država u Europi, uključujući i formiranje države Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS).
Ta se državna tvorevina, naglašava, od samog početka činila dvosmislenom u svojim namjerama i djelovanju. Ukinute su hrvatske državne institucije koje su preživjele u Austro-Ugarskoj Monarhiji, dodaje.
Ocjenjuje kako su sami uvjeti ujedinjenja, kao i nakon godine 1945. bili dvojbeni te dodaje kako su od početka utisnute centralizacijska silnice pobudile napetosti i centrifugalna strujanja koja su nastavila rasti zbog sve nemilosrdnije i krvavije represije.
Istaknuo je kako se nakon smrti doživotnog predsjednika SFRJ i maršala Josipa Broza Tita, 1980. kriza pogoršala i dovela do raspada jugoslavenske države 1991. te početka agresorskih ratova protiv Slovenije i Hrvatske.
Napomenuo je kako djelo prikazuje složenost političke stvarnosti, kako nakon 1918. godine, tako i u razdoblju 1991.-1995. kada se hrvatska država borila za svoju neovisnost.
Mariću su suradnici na ovoj knjizi bili Miro Kovač, Georges-Marie Chenu (prvi francuski veleposlanik u Hrvatskoj), Filip Vučak, Thierry Mudry, Edi Miloš, Joseph Krulic, Branimir Grabić i Marc Gjidara.
Knjiga "La diplomatie croate: du viiie siècle à nos jours. Retour sur l'histoire et perspectives d'avenir (Hrvatska diplomacija: od 8. stoljeća do danas - Pogled u prošlost i izgledi za budućnost) (334 str.) vodič je kroz hrvatsku vanjsku politiku od od "protopovijesti" koju je utjelovila srednjovjekovna hrvatska država do Pacta conventa iz 1102. godine kojom je zapečaćena personalna unija između Hrvatske i ugarske dinastije Arpadovića.
Ova je personalna unija, ističe, bila i pod Anžuvincima, a zatim nakon 1527. pod Habsburgovcima, koji su sveli na neznatnu mjeru političke prerogative što ih je hrvatsko plemstvo nastojalo očuvati putem Pacta conventa.
Naglašava kako je Hrvatska ujedinjena i većinu vremena pripojena de facto ako ne i de jure od 1102. godine, redom Ugarskoj, Habsburškoj Monarhiji, monarhističkoj Jugoslaviji te titoističkoj Jugoslaviji.
Ocjenjuje kako poradi tih razloga hrvatska vanjska politika nije imala prerogativ političkih aktera koji su odstupali od cilja neovisnosti koju je Hrvatska zadržala unutar svojih "povijesnih" i/ili "etničkih" granica, dok je ulazila u saveze koji su joj trebali jamčiti tu neovisnost.
Naglašava kako se to promijenilo od 1990. godine, kada je Hrvatska proglasila neovisnost, koju je učvrstila nakon vanjske agresije koja je dovela do Domovinskog rata. Izašavši kao pobjednik iz sukoba, definitivno je ojačala neovisnost, napominje autor.
Mariću su na drugoj knjizi pomagali suradnici Thierry Mudry, Luc Oreskovic, Georges-Marie Chenu, Filip Vučak, Reneo Lukić, Boštjan Turk, Marc Gjidara i Joseph Krulic.
Vlatko Marić je glavni tajnik Udruge bivših studenata hrvatskih sveučilišta (AMCA) i direktor zbirke “Croatica”. Na francuskom je ranije objavio knjigu "Hrvatska i Slovenija - 25 godina samostalnosti".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
