Nakon dva dana izlaganja 15-ak znanstvenika iz zemlje i inozemstva o životu i radu Matije Vlačiće Ilirika, posjetom kući Petra Stankovića, Centru za posjetitelje, palači Loredan i Župnoj crkvi u Barbanu pod stručnim vodstvom prof. dr. Slavena Bertoše završio je 5. Međunarodni simpozij posvećen ovom najpoznatijem hrvatskom protestantskom teologu, crkvenom povjesničaru, filozofu i filologu koji je rođen 3. ožujka 1520. u Labinu, a umro je 11. ožujka 1575. u Frankurtu na Majni.

Temeljni pojmovi

U radnom dijelu posljednjeg dana, predavanja su održali Gunther Wenz, Ljudevit Maračić, Tullio Vorano, Alojz Jembrih, Armin Wenz i Viliam Čičaj.

Gunter Wenz govorio je o nekim temeljnim pojmovima u takozvanom sporu oko istočnog grijeha između Vlačića i njegovih protivnika. Ljudevit Maračić kazivao je uzajamnim vezama između Balda Lupetine i Vlačića, Alojz Jembrich govorio je o recepciji prvoga teološkog djela Matije Vlačića kod Primoža Trubara i Stipana Konzula. Armin Wenz iznio je opaske Vlačićevoj hermeneutici u djelu "Philologia sacra" Salamona Glassiusa, dok je Viliam Čičaj govorio o djelima Vlačića u ranovjekovnoj Kraljevini Ugarskoj. Nakon što je stručni voditelj dr. Luka Ilić iz Njemačke rekao kako je o Vlačiću puno pisao Mijo Mirković, ali je pri tom iznio određene netočne informacije koje su kasnije prenosili drugi autori citirajući Mirkovića, posebno je zanimljivo bilo predavanje labinskog povjesničara Tullia Vorana pod nazivom "Mirkovićeve nepotkrijepljenje 'istine' o Flaciusu".

- Koncem 2020. Fakultet ekonomije i turizma "Mijo Mirković" u Puli održao je online međunarodni znanstveno-stručni skup "500 godina Flaciusa". Ponukan bespogovornim prihvaćanjem od studenata tog fakulteta svega onoga što je sadržano u Mirkovićevoj knjizi "Matija Vlačić Ilirik", objavljenoj 1960., pažljivim čitanjem samo njezinog predgovora i prvog poglavlja, utvrđuje se niz nelogičnosti, kontradikcija o neutemeljenih tvrdnji. Počevši od običnih lapsusa poput onih da je Matijina majka bila Jakovica (Iacoba) Lupetina, umjesto Jakovica Luciani, i da je Matija imao tri umjesto dva brata, koji svjedoče o određenoj Mirkovićevoj neshvatljivoj brzopletosti i površnosti. Na jednom mjestu Mirković, kako bi izbjegao potvrditi da je Matija rodom Franković, navodi da je on iz zaseoka Frančići, da bi na drugom dokazao, i to Matijinim riječima, da je on rođen u Labinu i da je tu i odrastao, pa nije imao nikakvu vezu s Frančićima. Bez ikakva dokaza jednom Matijinog oca svrstava u imućne zemljišne rentijere, a drugi puta u trgovce. U jednom slučaju Mirković izjavljuje kako je istina da je Matijin otac, Andrej Franković imao kćerku Celiju Franković, i drži autentičnom njezinu oporuku, ali kad ona u njoj spominje brata Matiju Frankovića, Mirković ga bez grizodušja pretvara u Matiju Vlačića Ilirika.

Raznoliki izvori

Nažalost, nije to jedina 'manipulacija' izvorima: notari bilježe da su nasljednici Andreja Frankovića posjedovali kuću u labinskom gradskom predjelu Dolica, a na temelju toga Mirković izjavljuje da je obitelj Vlačić posjedovala ne samo tu kuću, već pravo poljoprivredno imanje s gospodarskim zgradama i stokom. Potpuna je besmislica što Mirković Matiju drži Hrvatom i čak Jugoslavenom i što njegovu širu domovinu, Iliriju poistovjećuje s Hrvatskom. Ovdje su iznijeti samo neki primjeri uočenih nedostataka knjige, no već na osnovu njih može se zaključiti da Mirkovićeve "istine" često nisu ničim potkrijepljene, stoga je njegova monografija o Flaciusu više svojevrsni kulturno-povijesni roman, nego studiozno znanstveno djelo", konstatirao je Vorano koji je cijeli radni vijek proveo kao kustos Narodnog muzeja u Labinu.

Stručna voditeljica Marina Schuman na kraju je završne rasprave simpozija ukratko sumirala ovogodišnje radove koji će biti tiskani u posebnom zborniku.

Povezane vijesti

• OBLJETNICA ROĐENJA MATIJE VLAČIĆA ILIRIKA: Bogat program obilježavanja 500. obljetnice rođenja najslavnijeg Labinjana
• Uz 500. obljetnicu rođenja: Danas premijerna VIRTUALNA IZLOŽBA O MATIJI VLAČIĆU ILIRIKU
• Petnaest znanstvenika dva će dana otkrivati pojedinosti iz života i rada Matije Vlačića Ilirika