međunarodni znanstveni simpozij o najpoznatijem Labinjanu
Petnaest znanstvenika dva će dana otkrivati pojedinosti iz života i rada Matije Vlačića Ilirika
Sudionici simpozija o Iliriku (Snimio Branko Biočić)
U Gradskoj knjižnici Labin počeo je dvodnevni 5. Međunarodni znanstveni simpozij posvećen najpoznatijem Labinjanu Matiji Vlačiću Iliriku, hrvatskom protestantskom teologu, crkvenom povjesničaru, filozofu i filologu koji je rođen 3. ožujka 1520. u Labinu, a preminuo je u Frankfurtu na Majni 11. ožujka 1575. godine.
Organizatori simpozija su Grad Labin i Institut za filozofiju iz Zagreba, dok su stručni voditelji dr. Luka Ilić i dr. Marina Schumann, koji su na labinski simpozij pozvali petnaest znanstvenika iz Hrvatske i Europe.
Razgledavanje labinske zbirke
Znanstvenici će svoje radove izložiti u četiri sekcije i to: Poslovni i privatni odnosi, Katalog i proturimski spisi, Teologija i sporovi te Recepcija. Kao dio programa simpozija predviđeno je i predstavljanje Zbornika sa 4. međunarodnog znanstvenog simpozija o Matiji Vlačiću Iliriku koji je održan prije gotovo osam godina te razgledavanje zbirke Matije Vlačića Ilirika u Starom gradu Labinu. Podsjetimo da je 2020. godina bila posvećena 500. obljetnici rođenja Matije Vlačića Ilirika, no uslijed epidemioloških mjera koje su zadesile cijeli svijet, tek je manji dio, tada vrlo bogatog programa, i realiziran.
- Matija Vlačićić Ilirik jedan je od najpoznatijih Hrvata u povijesti, uz bok Frane Perića i Ruđera Boškovića. Ovo je prvi put da je naš Institut ušao u ovaj simpozij kao suorganizator i to nam je osobito drago. To je prirodna suradnja koju imamo s Gradom Labinom jer je Institut za filozofiju posvećen njegovanju i istraživanju hrvatske filozofske baštine pa je nama u fokusu interesa i Matija Vlačić Ilirik. Okupili smo 15-ak znanstvenika iz cijele Europe, najviše iz Njemačke i Hrvatske pa se nadam da će ovaj skup, kao i oni dosadašnji, biti uspješan jer smo ga dugo čekali. Mi volimo da se skupovi održavaju tamo gdje su filozofi boravili, na Cresu imamo skup o Petriću, a u Labinu o Vlačiću. Volio bih da tako ostane i u budućnosti, rekao je, između ostalog, na otvaranju Luka Boršić, ravnatelj Instituta za filozofiju iz Zagreba, suorganizator simpozija.
Sudionike je pozdravio labinski gradonačelnik Valter Glavičić koji je zahvalio svima koji su sudjelovali na realizaciji ovog projekta te istaknuo da su Labinjani uvijek bili posebni, drugačiji i govorili ono što su i mislili.
Strast prema istraživanju
- Za naš grad je jako važna baština Matije Vlačića Ilirika. To je neiscrpno vrelo, nešto što se proučava stoljećima, a još ima puno toga za istražiti i naglasiti. Taj je skup trebao biti prije dvije godine povodom 500. obljetnice rođenja Matije Vlačića Ilirika, ali smo ga zbog korone morali odgoditi. Drago mi je da smo danas ipak uspjeli sve to organizirati i da i dalje postoji ta strast prema istraživanju Matije Vlačića. Drago mi je da je došlo i toliko znanstvenika iz inozemstva i nadam se da će skup biti uspješan. Grad Labin je povezan s Njemačkom gdje je Matija Vlačić najviše živio, a tamo je postavljena i spomen ploča. Sigurno da je u svemu tome i važna rodna kuća Matije Vlačića u našoj starogradskoj jezgri koja je otvorena prije skoro 50 godina. Pomalo radimo da se cijela njegova rodna kuća i zbirka obnove, rekao je gradonačelnik Glavičić.
Luka Ilić, suorganizator iz Njemačke, govorio je o obiteljskom životu Matije Vlačića Ilirika kojeg je istraživao te istaknuo kako je on svu brigu oko obitelji prepuštao ženi.
- Ovo je peti skup, tradicija postoji već 22 godine i obilježile su moj život u tom razdoblju. Ja sam pronašao neke nove podatke i krsne listove sinova. Od 18-tero Vlačićeve djece uspio sam ući u trag njih devet. Pronašao sam čak i Vlačićeve potomke, unuka Wolfanga Fridricha Vlačića jer se obitelj nakon dvije generacije germanizirala. Pronašao sam i obiteljsko stablo koje potječe od Vlačićeve linije koja i danas živi u Njemačkoj. Izvadio sam i citate iz nekoliko pisama o njegovom sinu Andriji kojeg je on nazvao po ocu koji se rodio u Labinu. U svom predavanju govorit ću i o njegovim kćerima i drugoj djeci. Tu su i citati koji do sada nisu obrađivani, a koji pokazuju kako je on vidio svoju obitelj, kako je razmišljao o budućnosti svoje djece, da im treba ostaviti neki imetak i slično, rekao je Ilić.
Zanimljiva predavanja
Daniel Mohorović na otvaranju je čitao stihove koje je napisao o Vlačiću u povodu 500. obljetnice njegova rođenja. Aleksandra Brnetić govorila je kako se Matija Vlačić vratio u Wittenberg i Magdeburg, a Jutta Weber Bock o "Božjoj savjesti", povijesnom romanu zasnovanom na motivima iz Vlačićeva života. Marina Schumann govorila je o Vlačiću i njegovoj tiskari.
Prvog dana nakon pauze na rasporedu su bila još tri predavanja. Ivana Skuhala Karasman i Luka Boršić govorili su o tome što je Vlačić mogao naučiti o proročicama iz antičkih izvora, Zoltan Rokay o Svetoj Hildegardi iz Bingena kao svjedoku istine kod Vlačića, a Matija Čupić Gorup i Sandra Vignjević o Vlačiću i katoličkoj reformi, bezbožnicima i Antikristu u Svetom rimskom carstvu.
Na kraju prvog dana sudionici su pod vodstvom Luke Ilića razgledali zbirku Matije Vlačića Ilirika. Skup se nastavlja danas od 9 sati kada je predviđeno još šest predavanja, završna rasprava i zaključci.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
