(Hina/EPA)
U Utrechtu će u petak, 20. siječnja biti pokopan istaknuti moderni slikar te književnik i publicist Miro Glavurtić, po rođenju Hrvat iz Boke kotorske, doznaje se iz kruga prijatelja obitelji.
Glavni dio života proveo je u Beogradu, a posljednjih 30 godina u Zagrebu. Umro je 16. siječnja u Utrechtu u Nizozemskoj, gdje je kod sina povremeno boravio.
Rođen 5. rujna 1932. u Škaljarima kraj Kotora, diplomirao je hortikulturu na Šumarskom fakultetu u Beogradu, gdje je djelovao kao samostalan pisac i slikar i kretao se u tamošnjem umjetničko-intelektualnom krugu.
Nakon što je u ožujku 1991. sa stotinjak uglednih intelektualaca supotpisao Apel intelektualaca Srbije u kojem se od predsjednika Srbije Slobodana Miloševića zahtijevalo da se odmah povuče s dužnosti, ostanak u Beogradu postao mu je, i kao deklariranom katoliku i Hrvatu, sve opasniji, pa je sljedeće godine s obitelji izbjegao u Hrvatsku, zemlju čijoj je kulturi dijelom pripadao.
Jedan je od osnivača i teoretičara skupine Mediala (1958.)., u kojoj su se okupili i književnici Danilo Kiš, Mirko Kovač i drugi ugledni umjetnici. Vasko Popa nazvao je Glavurtića "prvim šeširom Beograda".
Njegove su slike i crteži kompozicije realnih i nadrealnih elemenata, u kojima se izoštrenim izrazom prikazuju mitske ličnosti i krajolici te somnabulni prizori, kako stoji u katalogu izložbe "Izabela i zvijeri" (1957.). Od 1964. imao je niz samostalnih izložaba. Njegova likovna djela čuvaju se u brojnim muzejima, galerijama i privatnim zbirkama.
Pišući o njegovim crtežima u časopisu Vidici 1957., Danilo Kiš usporedio ih je s minucioznim, fantastičnim i apokaliptičnim radovima majstora sjeverne renesanse: Albrechta Dürera, Konrada Witza, Lucasa Cranacha ili Hansa Holbeina.
U zagrebačkoj Galeriji Forum održana je 2019. godine izložba "Bog i psine", koja je donijela presjek rada njega kao slikara i književnika od pedesetih do devedesetih godina prošlog stoljeća. "Izložene slike i crteži iz gotovo svih razdoblja autorova stvaralaštva otkrivaju njegovu imaginaciju, zanimanje za mistično, okultno i nadrealno", rekao je tada Hini Feđa Gavrilović, kustos izložbe i voditelj Galerije.
Podsjetio je da je Glavurtić dao ime Mediali, najvažnijoj srbijanskoj umjetničkoj grupi 20. stoljeća, usporedivoj u Hrvatskoj s Gorgonom.
Riječ je o slikama bogatima imaginacijom s referencijama na povijest umjetnosti, a i na geometriju, kao ljudski pokušaj oponašanja kozmičkog, mističkog stvaranja, ocijenio je Gavrilović. Izloženi radovi bili su prošarani citatima iz Glavurtićevih knjiga, a izložen je bio i njegov literarni portret iz pera Mirka Kovača.
U književnom radu iskazivao je sklonost magičnom realizmu, posebno vidljivom u romanu "Psine" (1982.). a objavio je i više vlastitih djela, među kojima se ističe djelo "Satana – uvod u demonologiju" (1978., drugo, dopunjeno izdanje 2002.) Od 1976. djelovao je i kao neovisan nakladnik te je objavio mnoge prevedene knjige, pretežno djela kršćanskih mistika i katoličkih autora.