Bucan_Bale_plakat
Samostalna izložba akademika Borisa Bućana naslovljena "Fotografije iz mobitela i malo drugačije" bit će otvorena večeras u 20.30 sati u palači Soardo-Bembo u Balama u organizaciji Turističke zajednice Općine Bale.
Umjetničko stvaranje kao putovanje
Prema najavi "autor predstavlja fotografije poput slika naslikanih uljanim bojama ili akrilnom temperom, kao da su to crteži ili grafike. Čini se da su ti prikazi nastali klasičnim umjetničkim postupkom a ne, tek uz pomoć mehaničke naprave iz džepa. Male teme i različiti doživljaji ili transformacije iz svakodnevnog života, svjetla, atmosfere. Motivi su to koji zaokupljaju Borisa Bućana. Njihovo stvaranje postaje putovanje kroz neprestano i beskonačno, gotovo opsesivno promišljanje koje je usmjereno unutarnjem, sebi samom i traženju ljepote i stanja u kojemu je sve dozvoljeno.
"Izložene slike su fotografije i kao takve ih mi promatrači doživljavamo ali, umjetnik ne misli tako, upravo suprotno, za njega su prikazi na tim fotografijama neki drugi dio svijeta. Nisu dio stvarnog svijeta onako kako ga snimke prikazuju i kakav nam se čini. Oblici kojima nas Bućan preplavljuje nisu na prvi pogled apstraktni. Ipak figuracija proizlazi tek kao početno stanje fotografije i pretvara se u ono što umjetnik vidi kroz svoj unutarnji razgovor sa sâmim sobom. Izbor između više mogućnosti koje se stvaraju u njegovoj unutarnjoj, duševnoj komunikaciji, njima relativizira ljepotu i banalnost do apsurdnih granica teatralnosti", piše u tekstu koji prati izložbu, koja će biti otvorena do 4. rujna.
Izložba Borisa Bućana "Fotografije iz mobitela i malo drugačije" donosi motive iz stvarnog svijeta u kojemu je slučajnost presudna komponenta. "Motiv na kojeg je umjetnik slučajno naletio i strojem zabilježio onako kako bi to inače učinio olovkom ili kistom i bojom. Ne namješta motive ili stroj na fotografski način kako bi snimljeni motiv zadovoljio bilo kakve kriterije."
U vrhu hrvatske suvremene umjetnosti
Boris Bućan od šezdesetih godina, kada započinje umjetničkim djelovanjem na javnim prostorima sa zagrebačkim intervencionistima, potom grafičkim oblikovanjem plakata, slikarstvom i crtežom u vrhu je hrvatske suvremene umjetnosti. Likovnu akademiju je započeo u Ljubljani a diplomirao je u Zagrebu 1972. kao dosljedni oponent metodama akademske pedagogije. Radeći najvećim djelom za kazališni i galerijski plakat izgradio je raspoznatljiv likovni znak i sustav u velikim razmjerima i izvan konvencija. Svojim ciklusima Bucan-art, Museum Palmolive, Povijest umjetnosti od Altamire do danas, Antiplakati propituje sve ikoničke paradigme uključujući i vlastitu. Osamdesetih godina vraća se intenzivno slikarstvu i crtežu čiji dometi obuhvaćaju povijesno metjersko iskustvo i postmodernu intuiciju potvrđujući treću paradigmu suvremenosti - povratak poetskoj vizualnoj ikonici sa vlatima trave kao generičkom motivu linije, geste i figuracije. Uz brojne samostalne izložbe u nas i inozemstvu te važne međunarodne smotre izlagao je na venecijanskom bijenalu u više navrata a 1984. samostalno te na bijenalu u São Paulu 1979. i 1989. kada dobiva posebno priznanje. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada te nagrade za životno djelo. Od 2006. redovni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Djela mu se nalaze u najistaknutijim svjetskim muzejima i galerijama a njegov plakat Žar Ptica (za balet Igora Stravinskog, 1983) bio je na naslovnici kataloga izložbe "The Power of the Posters" u V&A Museum u Londonu.