Potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Ana Lovrin izvijestila je u srijedu da na listama za parlamentarne izbore žene i muškarci nisu jednako zastupljeni. Izuzev zeleno-lijeve koalicije Možemo! - Nova ljevica - Radnička fronta - ORaH - Zagreb je naš! - Za grad, koja na listi ima više nositeljica, nego nositelja, sve su stranke potvrdile već znano - Hrvatska je patrijarhalna država. Riječima francuske filozofkinje Simone de Beauvoir žene su bile i ostale drugotne. One su drugi spol. Još uvijek nedovršeni projekt. Ili, parafrazirajući čelnika SDP-a i lidera Restart koalicije Davora Bernardića, eksperiment.
Obrazlažući u ožujku - bolno ironično, upravo dan prije 8. marta - zašto na SDP-ovom popisu koordinatora izbornih jedinica nema žena, Bernardić je kazao da koordiniranje nije za eksperimentiranje, već posao za dokazane operativce na terenu. Naknadno je šef SDP-a rekao da je ta njegova izjava krivo interpretirana, na velika vrata najavljujući famozni zip model, jednaku zastupljenost žena i muškaraca na listama za Sabor. Reče, pa u praksi poreče.
Osim Sabine Glasovac u osječko-baranjskoj županiji, svi nositelji lista Restart koalicije su muškarci. A i u toj se IV. izbornoj jedinici, da nedavno nije bio žrtva nasilja u vezi s kolegom Tomislavom Mikulinom, na pročelju trebao ustoličiti Domagoj Hajduković. U osmoj izbornoj jedinici, gdje je SDP velikodušno četiri ulazna mjesta prepustio partnerskom IDS-u, vladajućoj stranci u Istri, nadaleko i naširoko prezentiranoj i hvaljenoj kao nacionalno, vjerski i spolno ravnopravnoj, samo su četiri žene. Od toga, samo jedna IDS-ova kandidatkinja, Katarina Nemet. Prva političarka na listi, SDP-ova Mirela Ahmetović, tek je na poražavajućem petom mjestu.
No, kao što se stav lažne SDP-ove socijaldemokracije prema ženama mogao jasno ocrtati u ranije spomenutoj Bernardićevoj izjavi o eksperimentiranju, tako ni lažni lijevo-liberalni IDS nije patrijarhalan od jučer. Korijeni nepravde sežu duboko u terru rossu. Recentni primjer je (ne)zastupljenost žena u nedavno formiranom županijskom Povjerenstvu za turizam u kojem je mjesta bilo za čak jedanaestoricu muškaraca. Jedina se žena - pročelnica Upravnog odjela za turizam Istarske županije Nada Prodan Mraković - nekako potkrala tek na funkciju tajnice.
Zakonsku kvotu od barem 40 posto žena nije ispoštovao ni vladajući HDZ i to niti u jednoj izbornoj jedinici. Samo jedna žena predvodi njihove liste, dok ih Most na toj poziciji ima dvije, među kojima je Marija Selak Raspudić, filozofkinja dobro upoznata s pro life i pro choice argumentima, koja odbija elaborirati svoj stav o abortusu. Stav Mosta o pravima žena je već, uostalom, izrazio Nino Raspudić rekavši da pravo na pobačaj ne bi osigurao niti silovanim ženama.
Da, za podzastupljenost žena u politici i, zapravo u društvu uopće, krive su sve političke stranke, bez iznimke, sa svih strana ideološkog spektra, jer konstantno održavaju i podupiru status quo, tijekom čitave godine. Nije to samo pred izbore. Politika i nadalje nepravedno pripada muškarcima, žene se u stranačkoj hijerarhiji ne potiču dovoljno, uglavnom ih se koristi kao uredski pribor, administraciju, logistiku, pasivizira ih se i modelira, gurka naprijed i povlači nazad po potrebi. Hrvatska se ne vraća u patrijarhat, ona iz njega uz, doduše, sav postignut napredak, nikada nije ni izašla.