Poslodavci koji dobro stoje, odnosno kojima ide posao, te država kao najveći poslodavac u Hrvatskoj, uskoro će moći još bolje nagrađivati svoje radnike. Naime, kako javljaju mediji u veselom tonu, Ministarstvo financija uputilo je u javno savjetovanje prijedlog izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, kojim se povećavaju pragovi isplate za šest neoporezivih primitaka kojima poslodavci, uz isplatu redovne plaće, mogu stimulirati svoje radnike.

Tim su novim paketom za ublažavanje inflacijske glavobolje poslodavci dobili mogućnost isplate povećanja pojedinih neoporezivih naknada pa bi dio zaposlenika mogao dobiti veće božićnice, bogatije darove za djecu, dok budućim umirovljenicima sljeduje viši iznosi otpremnina. Naravno, to vrijedi samo za privatne tvrtke koje imaju novca, likvidnost im je dobra, poslodavci skloni zadovoljstvu svojih radnika, te za državne tvrtke i javne službe koje plaće isplaćuju iz poreza i drugih nameta poput RTV pristojbe. Ili za, recimo, HEP, gdje su božićnice do 2.000 kuna, a plaćamo ih svi mi kroz sve veće račune za električnu energiju.

Vladi uopće nije palo na pamet da pomogne tvrtkama koje se održavaju na životu, rade i proizvode, ali ne mogu uopće isplatiti regres za godišnji odmor, božićnicu, uskrsnicu ili povećati iznos otpremnina. Takvih je poduzeća na stotine, ako ne i tisuće pa je nevjerojatno da se dodatna pomoć omogućava samo onima koji imaju, a one koji nemaju baca se u poslovni očaj.

Tvrtkama kojima slabo ide – zbog inflacije, korone, ukrajinskog rata, poremećenih opskrbnih putova i pada standarda građana – Vlada bi mogla pomoći na mnogo načina. Radnicima u takvim brojnim poduzećima malo znači što se granica za neoporezive prigodne nagrade, poput božićnice i regresa za godišnji odmor, povećava se s 3.000 na 5.000 kuna godišnje, dok se maksimalan iznos novčane nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika diže se s 5.000 na 7.500 kuna godišnje. Malo im znači i da će poklon djetetu starosti do 15 godina moći neoporezivo ići do tisuću kuna, da se topli obrok (tko je rekao da nema više socijalizma?) diže na godišnji iznos od šest tisuća kuna, te da se iznos za korištenje privatnog automobila u službene svrhe podiže s dvije na tri kune po kilometru. Oni koji se spremaju u mirovinu, uz sat s posvetom i TV prijemnik moći će dobiti do deset tisuća po godini staža.

Sveukupno, razglašuju Banski dvori, a s njima se djelomično slaže i Hrvatska udruga poslodavaca – stožer nacionalnog kapitalizma - poslodavcima je sada na raspolaganju dvanaest neporeznih naknada, šest neoporezivih potpora te sedam kategorija neoporezivih nagrada, dnevnica, dodataka i otpremnina koje se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada. A što je s onima koji to ne mogu isplatiti?

I najsiromašnije općine i gradovi penzionerima daju uskrsnice i božićnice između 300 i 500 kuna. Ne bi li državna blagajna, koja nije prazna i koja je znala što raditi s covid dodatkom, mogla isplatiti simboličnih 300 kuna radnicima u tvrtkama koje loše stoje uoči Božića ili tisuću kuna za regres pred ljeto? S time se ne može načiniti mnogo u svakodnevnom životu, ali mogu dvije stvari: napuniti radnički hladnjaci i dobiti glasovi na izborima.

Povezane vijesti

• Olaka obećanja pod maglom Bruxellesa
• Politički novi val
• Krhka vlast u teškim vremenima