Postavljanje znaka "TITO" natrag na simbol rudarstva u Labinu, rudarski toranj ili šoht kako ga nazivaju Labinjani, nije mogao proći nezapaženo. Društvene mreže "gorjele" su od reakcija, uglavnom zadovoljnih građana koji pozdravljaju ovaj potez prilikom obnove ovog važnog, nekad industrijskog pogona, danas kulturnog spomenika.

Začudo, malo ili bolje reći nimalo komentara ne može se uočiti koji su protiv ovog čina. Zašto je to tako? Zašto se novcima dobivenim iz Europe financira veličanje nečega što je EU kao zajednica oštro osudila? Razmišljajući o ovom fenomenu, ali i nekim primjerima projekata sufinanciranim od strane Europske unije dolazim do zaključka kako se ovdje ne radi o nikakvom veličanju neke negativne prošlosti ili prizivanju iste. Radi se o simbolu jednog prošlog vremena, vremena koje sada služi u turističke i kulturne svrhe.

Labinjani su za ta vremena još i danas vezani. Bila su to vremena četiri stoljeća rudarenja, kada je svaka obitelj imala nekog zaposlenog u rudniku, a rudnik je dao ogroman doprinos razvoju gospodarstva, osnivanju mnogi tvrtki, izgradnji infrastrukture i počecima turizma na Labinštini. Labinjani i danas svakog 2. ožujka slave Labinsku republiku, poznati štrajk rudara iz 1921. godine protiv talijanskih vlastodržaca, koji je po mišljenju mnogih povjesničara bio prvi organizirani otpor tada nadolazećem fašizmu u Europi.

Sve to simbolizira rudarski šoht ili dizalo kojim su se rudari spuštali u utrobu zemlje, a na kojem je za vrijeme bivše države stajao natpis "TITO". Sada je šoht obnovljen, dobio je novo ruho pa su na njega stavljeni i stari natpisi, ali ne kao potpora bivšem totalitarnom režimu. Osim toga, i konzervatori su nedvosmisleno rekli kako natpise "TITO" i "LAE" treba vratiti na šoht.

Vrijedi spomenuti da je baš u Labinu nedavno završen i drugi projekt sufinanciran od strane Europe, koji se bavi totalitarističkim režimima i njezinom ostavštinom.

Projekt je to naziva "ATRIUM +", i nastavak je ranije odrađenog projekta "ATRIUM", koji je za jedan od ciljeva imao pokretanje prekograničnog programa studijskih posjeta koji uključuju škole koje se nalaze u gradovima ili u područjima uključenim u projekt "ATRIUM PLUS", a kako bi se testirao kulturno-turistički potencijal arhitekture i sjećanja povezanih s totalitarnim režimima 1900-ih i educirale nove generacije, i to kako bi postali odgovorni i informirani turisti budućnosti.

U ovom su projektu sudjelovali partneri iz Hrvatske i Italije, i samo je još jedan dokaz kako ne treba uvijek prošlost gledati na jedan način već iz nje izvući i nešto korisno, što će poslužiti za edukaciju, turističke, kulturne ili neke druge svrhe. Stoga, razmišljajući na ovaj način, zapravo i ne čude reakcije Labinjana, stanovnika grada koji je uvijek bio avangarda i nekako ispred svog vremena, na potez kojim se na šoht vratio simbol nekadašnjeg rada rudnika i industrije u to doba.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast