Što se datum uvođenja eura kao nacionalne valute u Hrvatskoj više približava - sve je jasnije kako neće biti odgode i kako će se to dogoditi 1. siječnja 2023. godine - sve je manja podrška hrvatskih građana tom povijesnom potezu. Prema istraživanju Eurobarometra koje je provedeno u travnju ove godine, tek nešto više od polovice građana, njih 55 posto, želi euro kao nacionalnu valutu, što je čak sedam posto manje nego godinu dana ranije.

To, naravno, nije problem za Vladu i HNB - oni žele uvođenje eura, donijeli su sve zakonske odredbe i samo se čeka konačna potvrda Bruxellesa u srpnju. Čeka se i hangar za spremanje kovanica kune što ga treba sagraditi Hrvatska vojska, no kako je to u nadležnosti ministra obrane Marija Banožića, ne bi se trebalo čuditi da se "sitniš" čuva pod šatorom.

Ali, pad podrške uvođenju eura od strane građana nije nešto preko čega bi trebalo olako preći. U vremenima kada svakodnevno rastu cijene, buja inflacija i rastu rate kredita, očekivano je da se građani boje kako bi euro mogao još više poskupjeti život pri "zaokruživanju" cijena. To je, napokon, u manjim postocima, zabilježeno i u drugim zemljama koje su uvele euro. Državni poglavar Zoran Milanović posebno je istakao Italiju kao primjer skupog uvođenja eura kao valute.

Naravno, neki su za i protiv eura zbog vlastita svjetonazora. Za neke, uvođenje eura znači gubitak preostale državne suverenosti, one koja još nije pod vlasti Europske komisije i Europskog vijeća - iako je očito kako Hrvatska odavno ne vodi samostalnu vanjsku politiku, na primjer.

Drugi pak misle kako je odlazak kune na vječna lovišta konačno uklanjanje posljednjeg simbola ustaštva u hrvatskom društvu jer se jedino u tzv. NDH valuta nazivala kunom.

Ipak, većina se plaši kako će preživjeti sa svojim ubuduće troznamenkastima plaćama. Medijalna plaća - od oko 6.500 kuna - nije ni blizu prosjeku koji je oko tisuću eura, odnosno 7.500 kuna - a taj prosjek podižu menadžeri, vlasnici privatnih tvrtki, visokoobrazovani stručnjaci i sami političari.

Zanimljivo je također kako je u bogatoj Švedskoj potpora uvođenju eura 45 posto, dok je u razvijenijoj i od Hrvatske bogatijoj Češkoj potpora 44 posto. Ni Bugari, jedini narod u Europskoj uniji koji lošije živi od Hrvata, ne naginje euru, po Eurobarometru samo njih 44 posto, dok ga priželjkuju, ali ne uvode oni nešto imućniji, poput Mađara (69 posto) i Rumunja (77 posto).

U svakom slučaju, ne bi bilo naodmet da se u Hrvatskoj o uvođenju eura proveo referendum, bez obzira na činjenicu kako je pred deset godina većina građana, na referendumu, bila za ulazak u Europsku uniju. Od tada do danas naučili smo što je EU - tržište radne snage koje olakšava iseljavanje - a sad ćemo naučiti živi li se uz euro teže ili lakše.

Povezane vijesti

• Olaka obećanja pod maglom Bruxellesa
• Politički novi val
• Krhka vlast u teškim vremenima