PIŠE VANESA BEGIĆ
Sezonci s Melmaca
Vanesa Begić
Situacija se skroz promijenila, za 180 stupnjeva, u svega nekoliko godina. Nekad je bilo nemoguće naći posao u bilo kakvom sektoru - hrpe molbi i (pre)kvalificiranog kadra za svaki natječaj, oglas, a sada - radnika, djelatnika, zaposlenika ili kako već - ni za lijek.
Oglasa kao u priči, posebice za turističku sezonu, plaće navedene u pojedinim oglasima i opisi poslova ne čine se uopće lošim, ali očito da se ili nitko ne javlja, ili to baš nije tako kako piše, jer se pojedini isti oglasi stalno ponavljaju. Pa čak i loš matematičar uvidjet će da tu računica ne štima.
Susjedi Talijani već se mjesecima žale da muku muče kako odraditi sezonu, posebice u mjestima koji žive od turizma 0-24, jer kronično nedostaje radnika. Jedan talijanski list objavio je ne tako davno da vlasnik malog marketa nudi šest tisuća eura za prodavača te jedan slobodan dan. No, komentari ispod tog teksta kazivali su da je predobro da bi bilo istinito, da je to sigurno neka "igra" i da je to možda bruto plaća za cijelu sezonu. Kakogod, nigdje nije sjajno. No, gdje su nestali svi ti radnici!? Nisu svi otišli put Irske, osvojili na lutriji, prodali vrijedno zemljište niti je svima umro bogati stric iz Amerike bez drugih nasljednika.
Istina je da ima i puno izrabljivanja, da je u pregovorima sve "med i mlijeko", a kad krene mašinerija ti slobodni dani, kao i prekovremeni, netragom nestanu, posao je puni obimniji, teži, a plaća tanja od predviđenog. Ima i toga. Ali ima i onih potencijalnih djelatnika koji bi, radili, da, ali tko je vidio raditi ljeti, pa ljeto je za more, izlaske, pa tko je vidio rano ustati za posao nakon cjelonoćnog izlaska, rintati dok ekipa roštilja, peca, pijucka koktele…
Svega ima, ne postoji jedna jedinstvena strana priče koja vrijedi za sve slučajeve. Ima i onih koji kad vide plaću kažu da neće ni izaći iz kreveta za tako nešto, makar to ne bilo tako malo, jer nisu naučeni cijeniti rad niti vrijednost novca, te imali su tu (ne)sreću da se rode (a i da žive) razmaženi, tetošeni i paženi. Pa dok se može tako, zašto remetiti taj red.
Nema pravila niti u potrebama, odnosno opisima posla. Nedavno je na društvenim mrežama dijeljen oglas gdje se za jedno malo turističko mjesto tražila osoba koja zna pripremiti tri do četiri jela, glavno je da ima dobru volju. Ponekad se počne s oglasom za kuhara koji je i dobar slastičar, govori dva strana jezika, vješt je u svemu, pa se završi tražeći osobu koja zna spremiti bilo što.
S druge strane, mnogi koji godinama rade u turizmu, makar samo sezonski, i koji se dobrano narade, kažu da ne bi mijenjali taj posao ni za što na svijetu. Isto tako pojedini su poslodavci prezadovoljni svojim djelatnicima te zajedno "plove" kroz uspješne turističke sezone, ali i kroz teške pandemijske godine.
No, nedostatak radnika nije vezan samo uz i za turizam, i to ne samo kod nas, to je već postao globalni fenomen. Svi nestali. Hoće li upomoć pristići bića s planeta Melmac, Alfovi prijatelji?
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
