PIŠE DUBRAVKO GRAKALIĆ
San o ruži
Ilustracija
Od veljače radnici s najmanjim primanjima u Hrvatskoj imaju razloga za stanovito zadovoljstvo. Ne preveliko, ali minimalne plaće koje se isplaćuju u veljači – a zarađene su u siječnju 2022. godine – sada iznose 3.750 kuna neto, odnosno 4.700 kuna u bruto iznosu. Taj porast svakako je dobra vijest za 52 tisuće hrvatskih radnika koji zarađuju samo minimalac i važniji su za njih i njihove obitelji od ulaska u Schengen ili eurozonu. Minimalna plaća od petsto eura iznosi 52 posto prosječne plaće koja je u prosincu iznosila 7.333 kune, što je najviše posljednjih godina, ali i dalje je poražavajuće kad se gleda inflacija, poskupljenje energenata i mogućnost dizanja životnog standarda.
Osim toga, statistika pokazuje da je neto plaću manju od 3.915 kuna zarađivao svaki deseti zaposlenik u Hrvatskoj, dok je svaki drugi primao manje od 6.149 kuna na mjesec. Porast minimalca, neoporezivog djela plaće, pomoći će svima, ali pitanje je koliko kad se otvoreno najavljuje i poskupljenje najosnovnije hrane poput kruha, mlijeka i najjeftinijeg mesa. Građanima koji dižu prosjek – menadžerima, dobro plaćenim stručnjacima i političarima – s njihovim peteroznamenkastim primanjima to je možda predosadna priča koja se ponavlja kao film "Beskrajni dan" – no stotine tisuće onih koji žive poput junaka starog filma "San o ruži" Zorana Tadića – čiji je vrhunac u tome da radnik iz tvornice kupi obitelji nekoliko kilograma kvalitetnog mesa, ruže – dobro znaju o čemu je riječ.
Priča o minimalcu i njegovoj kupovnoj moći zanimljiva je i u europskom kontekstu, odnosno kao usporedba s drugim državama Europske unije. Hrvatska je druga na rang listi siromaštva, odmah iza Bugarske gdje je minimalna bruto plaća 300 eura. Ali, u Bugarskoj su hrana i životni troškovi jeftiniji – pa tih 300 eura vrijedi kao šesto eura u stvarnosti i u košarici za kupnju, dok hrvatskih 624 eura bruto donosi 880 eura u realnim troškovima. Kako će to izgledati nakon poskupljenja električne energije i plina u travnju – poslije čega će poskupjeti prijevoz, a potom i druge robe i usluge – teško je prognozirati.
No, lako je biti zavidan onima koji imaju više posebno ako je riječ o državama na koje smo nekada gledali s visoka. Recimo, Slovenija ima bruto minimalnu plaću od 1.100 eura, isto kao i Španjolska, dok minimalac od 1.500 eura imaju Njemačka i Francuska. Belgija je 1.600 eura, Irska i Nizozemska 1.700 eura te maleni Luksemburg više od 2.200 eura u bruto iznosu. Neke države nemaju propisani minimalac, ali nemojte se plašiti, nije tako skroman kao u nas.
Koliko će povećanje minimalca, čiji je zadatak borba protiv sve većeg siromaštva uzrokovanog poskupljenjem, imati efekta vidjet ćemo. Bogata Austrija je kućanstvima s manje od 5.670 eura mjesečnog bruto prihoda isplatila pomoć od po 150 eura, dok su nezaposleni dobili 300 eura pomoći. Bitka za minimalac kod nas se bije sitnišem.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
