PIŠE GIANLUCA DRAGUZET

RIJEČ MLADIH: Na društvenim mrežama može se komunicirati i bez širenja mržnje


Facebook i ostale društvene mreže postale su naša svakodnevnica i to nije neka novost. Cijeli se društveni i poslovni spektar u proteklih deset godina preselio na društvene mreže. I zato ne iznenađuje da je prošlog mjeseca, kada su sve mreže iz Facebook društva "pale", cijeli svijet doslovno stao. Tri sata trajalo je ludilo bez Facebooka, Instagrama i Whatsappa. Ljudi su na kavama ponovno počeli međusobno komunicirati, jer nisu mogli visjeti na mobitelu. Facebook je, znamo to, danas toliko proširen da ga zbilja malo tko nema.

No, novi trendovi pokazuju da mlade sve manje zanima Facebook, jer se sve više pronalaze u Instagramu, Snapchatu i drugim novim mreža. Mladi bježe s Facebooka, nije im više zanimljiv, deaktiviraju svoje račune ili ih koriste samo za potrebe škole ili faksa. Jedan od razloga bježanja su lažni profili, negativni komentari, mržnja i netrpeljivost koji vladaju Facebookom. Govori mržnje, verbalno nasilje, vrijeđanja, sve to prolazi bez odgovornosti, pa nije čudno da se događa proces "prebacivanja" unutar zajednice društvenih mreža. Ministrica kulture početkom godine najavila je da će se Zakonom o nedopuštenom ponašanju na internetu regulirati odgovornost, i to je dobar korak ka "čišćenju" društvenih mreža.

No, postavlja se pitanje je li to ograničavanje slobode govora. O tome svatko ima svoje mišljenje i teoriju. Neke od zapadnih zemalja već su uvele slične zakone pa bi mogli zaključiti da barem po tom pitanju držimo korak sa Zapadom. Uglavnom, u glavu: kad se scrolla Facebook stranicom Glasa Istre, na pojedinim objavama može se vidjeti nekoliko istih komentatora. Skrivajući se iza lažnog identiteta, svaki dan o svemu imaju nešto "pametno" za reći, a rasprave nerijetko prerastu u svađu i vrijeđanje. Taj je loš trend u porastu i u ostalim (internetskim) medijima u Hrvatskoj. Govor mržnje "sadržaj" je većine komentara, a pojedinci teško razlikuju izražavanje mišljenja i vrijeđanje, pa valja podsjetiti da je svatko slobodan do granice dok ne krši tuđu slobodu. Tako bi trebalo biti i s izražavanjem mišljenja. Postoji sloboda, ali postoji i njen okvir.

Jedino rješenje za taj sveopći hejt u Hrvatskoj je tolerancija, jedino nam ona preostaje bez obzira na mišljenje. Ne smijemo ograničiti slobodu da svatko mora paziti što će reći da se netko ne bi netko ufendija, ali treba nam tolerancija u kojoj je usađeno kritičko razmišljanje na platformi pristojnosti, a ne isključivosti. Takva načela treba usaditi onim najmlađima jer je to temelj zdravog društva, a pokazali smo da možemo biti tolerantni kad hoćemo.

Kad idući put na Facebooku vidite nešto pozitivno i što Vam se sviđa, pohvalite tu osobu. Možda joj baš uljepšate i popravite dan. Ako nam je realnost tako surova i okrutna, neka nam bar društvene mreže budu mjesto pozitive i tolerancije.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter