Da li je itko stavio računicu na papir koliko je država uštedjela (ili pak nije), na ukidanju buzetskog suda. Na prebacivanju pojedinih službenika s buzetskog područja iz reprezentativne sudske zgrade, usput rečeno s Titovog trga u starom gradu Buzetu, u prostore pazinskog suda. Koliko je utrošeno za podmirivanje njihovih putnih troškova za svakodnevna putovanja na posao u Pazin i u Buje. Da li je itko izračunao koliko je zapravo cijena takve racionalizacije čiji je teret prebačeni na leđa građana, koji su umjesto da sve riješe u Buzetu, morali svaki put sjesti u auto. I otići u Pazin.
Troškovi su tako multiplicirani, ali očito nije važno kada ne idu na državni, već privatni teret. Sud je u Buzetu zatvoren nakon što je Zakonom o područjima i sjedištima sudova, kojeg je donio Hrvatski sabor, spojen s onim u Pazinu, pa je od početka 2009. godine funkcionirao u sastavu pazinskog Općinskog suda kao Stalna služba u Buzetu, koja se u međuvremenu preselila u Pazin. Buzetski sud jedini je u Istri u toj prvoj fazi bio zahvaćen racionalizacijom mreže sudova. Ministarstvo pravosuđa tek je ovih rujanskih dana djelomično uvažilo dugogodišnju buzetsku inicijativu i odobrilo da Općinski sud u Pazinu održava sudbene dane u Buzetu, radi održavanja ročišta i poduzimanja procesnih radnji u građanskim predmetima.
Slučaj buzetskog Općinskog suda, nije doduše usporediv s najavama racionalizacije u policijskim redovima ukidanjem Policijske postaje Buzet i njenim pretvaranjem u ispostavu u Buzetu pod nadležnošću Policijske postaje Pazin, jer riječ je o posve različitim djelatnostima. Ali, ukinuti policijsku postaju i svesti je na rang ispostave upitno je donosi li uštedu. Ta je namjera, pojašnjenje je, potkrijepljena željom MUP-a i Ravnateljstva policije za racionalnijim načinom rada. Ovakvim preustrojem povećao bi se broj policijskih službenika na terenu, a smanjila upravljačka struktura. No, malo je vjerojatno da će se rukovodeći kadrovi preseliti na lošije plaćena radna mjesta ili proglasiti viškom.
Povećati broj policajaca na terenu treba i bez reorganizacije, u kontekstu činjenice da Policijska postaja Buzet pokriva 308 četvornih kilometara dobrim dijelom brdsko planinskog područja, i djeluje uz samu državnu granicu sa Slovenijom gdje su tri cestovna i jedan željeznički granični prijelaz. U najmanju je ruku zanimljivo da se, barem prema najavama, policija upušta u racionalizaciju policijskih postaja uglavnom uz državnu granicu: Buje, Buzet, Čabar, Pregrada.
Konačno, tu je i pitanje migranata. Prati li se statistika slovenske policije koja na svojim mrežnim stranicama transparentno i redovno izvještava o broju ilegalnih prelazaka granice, zadnjih se dana svakodnevno na području susjedne Policijske uprave Kopar u prosjeku zaustavi 30 - tak migranta u pokušaju nezakonitog prelaska granice, a vjerojatno ih najmanje toliko prethodno na tom dijelu granice zaustavi i hrvatska policija. Tema je previše složena da bi o njoj raspravljali jednoznačno. No, Buzet želi svoju policijsku postaju koja je srasla sa zajednicom, a opet ne toliko da bi to utjecalo na profesionalnost njenih djelatnika.
Neovisno o ovim najnovijim najavama, teško se oteti dojmu da su racionalizacije koje se lome preko leđa Buzeta postale dio zabrinjavajućeg trenda. Teško se oteti dojmu da Buzet postaje jedna velika ispostava. Prvo stalna služba pazinskog suda. Sada moguće ispostava policije. Ako država želi sačuvati život uz državnu granicu naravno da to ima svoju cijenu. Ne može se svakodnevno smanjivati dostupnost i kvaliteta javnih usluga i sve gledati isključivo kroz statistiku i iz perspektive velikih urbanih sredina.
Gradonačelnik Siniša Žulić očitovao se Ravnateljstvu policije i izrazio duboko razočaranje i neslaganje s prijedlogom ukidanja Policijske postaje u Buzetu. Potpuno je to, kaže, neprihvatljivo jer bi se time značajno umanjila kvaliteta rada službe koja ima presudnu ulogu u sigurnosti građana i gostiju buzetske sredine. Ovome će se u Buzetu, napominje, snažno oduprijeti, jer iako je Buzet mirna i sigurna sredina s relativno malim brojem slučajeva kriminalnih djela, prometnih nesreća te ostalih nezakonitih radnji, ispada da su građani Buzeta kažnjeni jer su stvorili ugodnu i sigurnu sredinu za život, zato što očito više od drugih poštuju hrvatske zakone. U takvom stavu Žulić ima podršku sumještana. Iako, trebao ju je možda prvo zatražiti od Gradskog vijeća.