Nova školska godina, započeta u predvečerje gospodarske krize 5. rujna, možda će biti i posebnija od proteklih korona godina s online nastavom. Dok se širenje korona virusa među osnovnoškolcima, srednjoškolcima i studentima tretiralo online nastavom – iako država roditeljima učenika obavezne osnovne škole nije pomogla u plaćanju interneta – novu školsku godinu mogli bi pamtiti po hladnijim učionicama i sportskim dvoranama, jeftinijoj i siromašnijoj prehrani u školama i učeničkim domovima te po poskupljenju pribora i udžbenika koje je više nego očito.

Dodatni troškovi

Iako ministar obrazovanja Radoslav Fuchs ističe da učenicima neće biti hladno, ravnatelji raznih prosvjetnih ustanova čak i na slabije objektivnoj Hrvatskoj televiziji objašnjavaju da neće moći platiti grijanje ili uobičajene troškove školske kuhinje. Dio tih troškova mogli bi prebaciti na roditelje – nerijetke su škole gdje se od roditelja traže da donose WC papir, ubruse ili sapun i gdje i do sada nije bilo tople vode za pranje ruku. Većina škola uzima i dodatni harač za „dodatne troškove obrazovanja“ od stotinjak kuna te naplaćuje fotokopiranje školskih materijala i gradiva.

Besplatni udžbenici za osnovne škole u cijeloj Hrvatskoj – ne znači i besplatno školovanje. Potrebno je kupiti bilježnice, mape, olovke, atlase, bojice, dresove, trenirke, tenisice i mnogo toga drugoga. Roditelji srednjoškolaca pod većim su udarom – samo grad Zagreb i Međimurska županija financiraju udžbenike za srednje škole. Oni, u prosjeku, za strukovne škole koštaju tisuću do tisuću i pol kuna, dok su za gimnazije dvije do dvije i po tisuće kuna. Polovni su, otprilike, na pola cijene. Naravno, treba dodati bilježnice i drugi pribor – i ne zaboraviti pritom da je medijalna plaća u Hrvatskoj 6.510 kuna.

Vraćanje investicije

Predstojeća školska godina mogla bi biti prva u kojoj se, nakon snažnijeg ekonomskog rasta, osjeti vidljiviji pad standarda i stanovništva i školskog sustava. Bez obzira na obećanja iz vrha vlasti i ne izbjegavajući realnost o cijenama goriva na svjetskom tržištu, otvoreno treba reći - predstoji nam mračna i hladna zima. Mnogi će roditelji svojim đacima „pođoniti“ cipele, kako je savjetovao ekonomist dr. Ljubo Jurčić, dok se miris kiselog kupusa već počinje širiti iz školskih kuhinja. Ili će se kalorije nakon napornog učenja vratiti po starom receptu – jesti će se kruha i masti, sa šećerom ili paprikom. Po izboru.

Kada se pogledaju cijene besplatnog hrvatskog školstva – od 1. razreda osnovne škola do diplome na nekom sveučilištu – ne trebaju nam Stjepan Šterc i Anđelko Akrap objašnjavati demografske podatke o stanju nacije. Sve je tu jasno, a mladi koji žele "povratiti investiciju" svojih roditelja u vlastito školovanje odsele i rade za njemačku ili irsku plaću.

Teško je ne vidjeti da je tako.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast