Gotovo neprimjećeno prolaze vijesti da svakog dana od posljedica korone umre desetak i više ljudi, da su bolnički odjeli sve puniji pacijenata koji su zaraženi ovim, navodno, lakšim oblikom virusa. Razlog što korona nije u prvom planu je i turistička sezona kada bi bilo krajnje nepopularno pisati o novom širenju virusa, a tako se ponašaju i sve druge zemlje na Mediteranu koje žive od turizma.

Ali, jesen i zima mogu donijeti nove probleme s koronom. Ovih dana možemo čuti i o raznim prijedlozima kako dočekati novi val, ako do njega dođe. Tako je lansiran i prijedlog da se ubuduće izbjegne samoizolacija i da i zaraženi, s posebnim maskama, mogu na radna mjesta. Inicijativa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da se ukine samoizolacija izazvao je značajno zanimanje građana, ali je s Markovog trga odmah stigao demantij; nema govora da se samoizolacija ukine.

Sazvan je i hitni sastanak Stožera civilne zaštite kojeg vodi ministar Davor Božinović, a ubrzo je reterirao šef epidemiologa u HZJZ-u Bernard Kaić. O tome se, kaže, raspravlja već nekoliko dana, ali se na kraju ipak neće ići s prijedlogom da, primjerice, i zaraženi profesori s maskama dolaze u školu. Kaić, inače izuzetno ozbiljan stručnjak, kaže da prijedlog nije naišao na odobravanje kolega, iako se nešto slično predlaže i provodi u Austriji.

Cijepiti se ili ne

Hrvati su odustali i od cijepljenja, pa se u posljednje vrijeme cijepi minimalan broj građana. Oni koji su primili dvije doze odustali su od treće jer smatraju da sadašnje cjepivo nije djelotvorno za nove oblike virusa. Malo je i onih necijepljenih koji bi se sada cijepili, a javnost ne zna što se dogodilo s ogromnim količinama cjepiva koje je Hrvatska nabavila. I hoće li nove količine nabavljati dalje, kada je interes za cijepljenje tako mali. S druge strane sve se češće spominje i četvrta doza, za one starije od 60 godina, pa će tema cijepljenja doći na dnevni red već prvih dana jeseni.

Korona, očito, nije prošlost i sve se zelje pripremaju kako dočekati novi val, ako do njega dođe. Hrvatska razgovara i o nabavci skupih lijekova koji se u svijetu koriste za liječenje, iako ne postoje egzaktni podaci o efikasnosti tih lijekova. Sada pregovaramo o kupnji remdesivira, a nema potvrda da sprječava smrtne slučajeve nakon zaraze korone. Ostaje naravno i pitanje funkcioniranja hrvatskog zdravstva, jer su dosadašnji rezultati porazni. Na vrhu smo u svijetu po broju umrlih osoba od posljedica korone, u odnosu na broj stanovnika i to je dovoljni alarm da se i o tome ozbiljnije razgovara ako nas dočeka novi val ili nova mutacija virusa.

I dok su jesen i zima neizvjesni s koronom, još je veća neizvjesnost hoće li građani Hrvatske te nove tegobe sa nesretnimn virusom proći u toplim ili hladnim stanovima. Dok se čeka novi Vladin paket kako bi se ublažile posljedice udara cijena kada su energenti u pitanju građani i nove sadašnje teško podnose. Jasno je samo to da slijedi novo povećanje cijena struje i plina i pitanje je koliko će iznositi. Računi koji dolaze sve su veći, od onih koje primaju građani, ali i mali poduzetnici i mnogi jednostavno neće biti u stanju plaćati nove, još više cijene.

Tsunami cijena

A sada, nekoliko mjeseci pred uvođenje eura, svjedoci smo neopravdanog tsunamija cijena i arogantnog ponašanja trgovačkih lanaca. Nema nikakvog opravdanja da su cijene hrane i svega ostalog za 20, 30 i više posto veće u Hrvatskoj nego u Sloveniji, Italiji, Austriji ili Mađarskoj. Lovi se u mutnom, sve pada na grbaču građana, a politika očito nema snage suprotstaviti se tome. Gotovo smiješno djeluju prijedlozi da će inspektori u civilu obilaziti dućane i kontrolirati cijene, pogotovo sada kada će se iskazivati u kunama i eurima. Očito će mnogi i taj prijelaz na europski novac iskoristiti za nova poskupljenja, koja su u Hrvatskoj dramatična i često neopravdana.

Dobra turistička sezona koristit će svima koji su na nekim način povezani s turizmom da lakše dočekaju jesen i zimu, ali što će biti s onima koji ne žive od turizma? A i efekti dobre zarade od turizma brzo će biti pojedeni ako cijene ponovo polete u nebo. Tako građane zaista očekuje burna i neizvjesna jesen i zima, a već sada smo podbacili na mnogim planovima.

Od reforme zdravstva nema ništa, a sadašnji sustav je loš i neefikasan i u odnosu na pandemiju. S obzirom na to kako je sada, može biti samo lošije. I prelazak na euro ne ide onako kako su nam političari govorili, obećavajući da neće dopustiti poskupljenja pod izlikom uvođenja europskog novca. Ne samo da se dopustilo, već su poskupljenja takva da nitko nije mogao očekivati neodgovornost koja sada vlada na tržištu. Kada slušamo o mogućnosti da cijena plina za građane uskoro bude i do šest puta viša – pa ako se i pretjeralo! – zabrinutost građana svakako raste iz dana u dan kako se opraštamo s ljetom.

O štednjama, koliko su one u Hrvatskoj zbog našeg mentaliteta i moguće, malo se govori. To naprosto nije popularna tema ni za političare. Njemački primjer da sedam od deset Nijemaca troši manje energije i da ih je 50 posto smanjilo korištenje energije za razne hobije kod nas je fantazija. Mi očito čekamo što će se dogoditi u posljednji čas, u nadi da su najave nestašica energenata i podivljalih cijena ipak samo novinski napisi. Ako se to i dogodi, tek tada za Hrvate slijedi pravi šok.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast