Stručnjaci za profesionalnu orijentaciju, koji djeci u školama savjetuju koje zanimanje odabrati, ubuduće ne bi smjeli zanemarivati zanimanje političar. S obzirom na uloženo znanje i trud, političari opće prakse imaju najveće plaće, mogu ranije u mirovinu, ljetni odmor dugačak je školski raspust, dok mnogo od njih, poput saborskih zastupnika, jedu po cijenama đačke kuhinje.

Kako je upravo izračunao portal mirovina.hr, prosječni hrvatski umirovljenik koji ostvari oko 33 godine radnog staža prima oko 3.200 kuna mirovine, dok saborski zastupnici, ustavni suci, članovi vlade i državni revizori dobivaju tri, četiri puta više od toga.

Doduše, zakon je posljednjih deset godina, od 2012., jednak za sve, ali umirovljeni prije toga imaju posebne povlastice. Neke se mogu i kombinirati pa je to razlog više da u politiku krenu i oni koje to nije zanimalo. Bez obzira radi li se o zastupnicima izabranima na izborima ili o ministrima tipa Marija Banožića i Gabrijele Žalac – da spomenemo samo najveće zvijezde aktualne vlasti – smiješi im se mirna i bogata starost.

Saborski zastupnici umirovljeni do kraja 2011. godine, zajedno s ustavnim sucima i ministrima, mogli su u mirovinu nakon dvije godine mandata te 55 godina starosti za muškarce i 50 godina za žene. Uvjet je bio i 20 godina radnog staža. Ako su ostvarili tri godine dizanja ruku na Markovu trgu, u mirovinu su mogli i s 15 godina staža.

Kao jedno od rijetkih ispunjenih predizbornih obećanja, Vlada Zorana Milanovića promijenila je 2012. godine zakonske odredbe o saborskim mirovinama te su one izjednačene s normalnim građanima. Ipak, oni koji su ostvarili mandat prije toga, makar bio i u mirovanju, izabiru kako im više odgovara otići sa scene. Ta pravila vrijede i za ministre, ustavne suce i revizore.

Budući da je prosječna mirovina bivših sabornika, političkim kriterijima odabranih ustavnih sudaca, ministara i državnih sudaca u lipnju iznosila 10.688 kuna i 74 lipe, očito je da znaju odabrati svoje privilegije. U prosjeku imaju 32 godine, 11 mjeseci i devet dana radnog staža, iako je zakonska osnova za starosnu mirovinu u Hrvatskoj 35 godina radnog staža i(li) 65 godina života za muškarce i tri godine manje za žene.

Privilegiranih mirovina, prema podacima spomenutog portala, prima 687 osoba. Da nisu bili političari, s toliko staža primali bi 3.200 kuna. Hrvatski zavod za zapošljavanje nema statistiku koliko je političara u mirovini po starim, a koliko po novim propisima, no navode kako muškarci primaju i po dvije tisuća kuna više mirovine nego žene.

U zanimanja budućnosti, očito, ne spadaju samo robotičari, IT stručnjaci, turistički djelatnici i liječnici, nego i političari. Savjetnici za odabir profesija mladima koji biraju karijere trebaju to jasno reći. I koje političke stranke su perspektivne, i koliko treba da doguraju do mjesta na listi i kako biti servilan prema stranačkom šefu. Isplati se, i to do smrti.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast