PIŠE VANESA BEGIĆ
(Ne)informiranost i cjepivo
Osviještenost, veća dostupnost informacijama, sve brojniji načini komuniciranja, pristupačniji i jednostavniji, umreženost, promijenili su, priznali to ili ne, uvelike ne samo čovjeka, već i njegove stavove o mnogočemu, ideje i poimanja svega oko nas, u biti sve je dobilo drukčiju dimenziju.
Nedavno su društvene mreže pokazale nevjerojatnu snagu, posebice tijekom već dobro znanih događanja kod prosvjetnih djelatnika, organizacije štrajka, prosvjeda, toliko brzo su svi bili umreženi, da se čovjek upita kako je to nekada funkcioniralo, u prošlosti diljem svijeta, kako su se uopće organizirali štrajkovi, bune i prosvjedi bez društvenih mreža i suvremenih načina komuniciranja. A bune, prosvjedi, na jedan ili drugi način su "stariji" od same povijesti, mogli bismo reći i atemporalni.
No, osim te nevjerojatne snage, nedavno smo u više navrata bili svjedoci isto tako "munjevitog" širenja neistinitih podataka, od onih na nivou "priča iz čaršije", do puno ozbiljnijih situacija, kada su neprovjerenim informacijama pojedinci "optuživani" za određena (ne)djela, ili kada su se pak posve neprovjerene informacije interpretirale u još "neprovjerenijim" kontekstima.
Smanjenje broja cijepljene djece i otpor prema cjepivu također su dobrim dijelom plod društvenih mreža. A te iste mreže postale su poligon i poprište velikih borbi pristaša cijepljenja i onih koji ne žele niti čuti za to i za to imaju argumente. Kakve ili takve.
Dakako da je važna prevencija, da se u 21. stoljeću nema smisla "boriti" s bolestima iz prošlih stoljeća, koje su davno trebale biti iskorijenjene. No, zanimljivo je reći da se pri tome nitko ne "bori", makar komentarima, za kvalitetno cijepljenje, odnosno za sigurno cjepivo uz što manje nuspojava, nego sve se svodi na ekstreme - cijepiti ili pak ne cijepiti.
A žalosno je u svemu tome što se većina ljudi vodi onom "pročitao sam na fejsu, u onoj grupi", a ne nekim konkretnim, znanstveno potkrijepljenim činjenicama. Isto tako je žalosno što ima puno bolesne djece, a čiji se razvoj bolesti povezuje s cijepljenjem, a još je više zabrinjavajuće ako su te bolesti stvarno povezane s cijepljenjem. No, polovične informacije, neznanje i baratanje djelomičnim podacima je ono najopasnije u svemu tome, posebice iz razloga jer ljudi vide ili čuju samo ono što im odgovara, samo ono što im je u tom trenutku bitno. A od šume se ne vidi stablo. Previše informacija nerijetko znači i slabu selekciju samih informacija, pa time nerijetko i njihovu zlouporabu.
Zanimljivo je i napomenuti da kada je na programu cijepljenje protiv gripe, interes je redovito prilično velik, a kada treba cijepiti djecu po obveznom kalendaru cijepljenja, rode se polemike. Možda iz razloga što se protiv gripe cijepi starija populacija, koja je tako naučena, koja vjeruje u moć lijekova i cjepiva, dok su oni mlađi previše informirani. I opet se vrtimo u krug. Cijepljeni protiv svega.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
