"Neodlučni" su trenutačno najvažnija politička stranka!

O podjeli vlasti u Hrvatskoj, da su slijedeće nedjelje parlamentarni izbori, ne bi odlučivali ni HDZ, ni SDP, ni Možemo, a niti neka moguća koalicija koja će svakako nastati još prije izborne kampanje. Najvažnija "stranka" danas su - "neodlučni" - odnosno birači koji još ne znaju kome dati svoj glas na biralištu. I hoće li uopće izaći na birališta.

Prema posljednjim anketama, samo jedna stranka ima podršku koja nadilazi "neodlučne" - to je HDZ koji se prema istraživanjima nalazi na rejtingu od oko 25 posto podrške. "Neodlučnih" je 18 posto. SDP je između 13 i 16 posto, Možemo između 9 i 11 posto, dok se Most vrti između 7 i 10 posto. Oko izbornog praga kreće se još jedino Domovinski pokret, koji je posljednjih mjeseci iznad pet, ali ispod sedam posto.

Naravno, to su rezultati koji proizlaze iz istraživanja rejtinga koje analizira Hrvatsku kao jednu izbornu jedinicu. S obzirom da se izborne jedinice, do narednih izbora, izgleda neće mijenjati, to daje šansu regionalnom IDS-u da osvoji mandate, te ponekim kandidatima koji su snažnije prisutni u nekim dijelovima zemlje, poput Centra u Zagrebu i Splitu, odnosno HSLS-a u bjelovarskoj izbornoj jedinici.

Bez obzira na to, izborni rezultat odlučit će 18 posto neodlučnih birača koji mogu dati snažan potisak HDZ-u da opstane na vlasti, ali i opoziciji da dospije u Banske dvore. Posljednji potezi Vlade - povećanje dječjeg doplatka, promjena iznosa minimalne plaće, što bi trebalo podignuti prosječnu hrvatsku plaću, susretljivost u pregovorima sa sindikatima javnih i državnih službi te dodaci na mirovine - pokazuju kako HDZ očekuje da im se uloženo vrati kroz glasove. Naročito nakon "afere milijarda", poslije koje im je počeo padati rejting.

Doduše, pad rejtinga HDZ-a nije doveo do rasta popularnosti ni lijeve ni desne oporbe. SDP i Možemo s jedne te Most i Domovinski pokret s druge strane na tome nisu ništa dobili. Štoviše, nekim su potezima dosta iznenadili vlastite birače - poput bijega iz sabornice dok je premijer Andrej Plenković podnosio godišnji izvještaj o radu Vlade. Ako je uloga parlamentarne opozicije da radi u parlamentu - onda je smiješno da je veći dio oporbenjaka, od SDP-a do Mosta - taj dan pobjegao s posla. U Hrvatskom saboru priliku za suočavanje s premijerom prihvatili su Socijaldemokrati i IDS - što dosta govori.

HDZ-u podrška 25 posto birača nije dovoljna da zadrži vlast, a njegovi mali partneri, poput HSLS-a, HSU-a, HDS-a ili nezavisne Marijane Petir ne mogu donijeti značajniji broj glasova uđu li u "točkastu koaliciju". SDP i Možemo - nastupe li zajedno, što mnogi očekuju, također neće imati dovoljno glasova - a i teško mogu očekivati sinergiju na biralištima u, primjerice, osmoj izbornoj jedinici gdje su se već sukobili.

Zajednički nastup desnice, koji ne izgleda vjerojatan, također ne donosi prevlast u glasovima, ali nisu ni adekvatni partneri Plenkovićevom HDZ-u.

"Stranka neodlučnih" - koja bi se mogla povećati i do rejtinga od 20 posto dogode li se novi skandali u vlasti i svađe u opoziciji - stoga je najvažniji faktor u hrvatskoj političkoj areni, bez obzira održe li se izbori u 2023. godini ili do sredine 2024. Doduše, na vidiku nema novog lidera ili pokreta koji bi ih mogao okupiti – no nije nemoguće da se on pojavi do zakonskog izbornog termina.

Povezane vijesti

• Bez panike, nismo Englezi!
• Euro za potkusurivanje
• IDS - protreseno, ali ne promiješano!