Država je odlučila pobrinuti se za zdravlje svojih podanika koji tu brigu, napokon, kroz izdvajanja za zdravstvo obilno plaćaju iz svake plaće i(li) honorara. Prema planovima ministra Vilija Beroša, u sklopu najnovije 125.326 reforme zdravstva, građani će imati obavezu odlaziti na besplatni sistematski pregled kako bi se ustvrdilo jesu li u funkcionalnom stanju i mogu li i dalje raditi, zarađivati i plaćati porez kako bi, recimo, sam ministar ili neki saborski zastupnik mogao računati na sigurnost svoje plaćetine na račun proračuna.

Kako javljaju mediji, na pregled će se ići jednom na godinu ili u roku od dvije godine, ovisno o dobi i spolu. Obavljat će se u jednom danu - što je prosječnom korisniku hrvatskog zdravstvenog sustava nezamislivo - i to bez čekanja i dužih izostanaka s posla. Preglede će plaćati HZZO - a to postavlja pitanje što je s ravnopravnošću onih kojih nemaju iskaznicu, dok nacija mora biti zdrava, rekla bi umjetnica Konstrakta.

Naravno, inspiracija za tako odlučan potez - usput rečeno, kolektivnih sistematskih pregleda i liječnika u poduzećima sjećaju se radnici koji su se zaposlili još u propalom socijalističkom sistemu što ga je, imali smo sreće, zamijenila liberalna demokracija - stigla je iz Bruxellesa gdje statistika bilježi i zdravstveno stanje nacije. Prema briselskim statistikama hrvatski građani su predebeli, previše puše i uopće imaju lošije zdravlje od EU prosjeka. A prosjeka se treba držati - ako već nismo Nijemci, da ne budemo Bugari.

Točnije, pokazuje se kako su "prehrambeni rizici" u Hrvatskoj na 22 posto, dok su na razini EU na 17 posto. S obzirom na cijene hrane, tu bi se okolnosti mogle promijeniti i bez ministra Vilija Beroša, poznatog po reformama i dobroj organizaciji.

Hrvatska ima i tri posto više pušača od prosjeka EU, dok smo po konzumaciji alkohola u europskom prosjeku, što je samo dokaz svakidašnje jadikovke da utjehe nema u vodi.

Veliki trbusi poseban su problem - 65 posto građana ima povišen indeks tjelesne mase, a u EU, gdje je hrana uglavnom jeftinija, ima 53 posto stanovnika. Stoga iz nadležnih institucija ističu kako je potrebna prevencija i ide se u organiziranje kolektivnih, obaveznih, redovnih i besplatnih liječničkih pregleda. Zlobnici bi, doduše, rekli da je u vezi debljine dovoljno pogledati se u ogledalo, ali još je bolje ako to učine liječnici.

Bez želje da se unaprijed postavljaju kriva pitanja, ipak se dvoumimo oko jednog - što je s onima koji ne žele ići na besplatne, redovne i obavezne preglede? Možda imaju novca, pa ih plaćaju u privatnim ordinacijama, a možda ih nije briga. Iskustvo s niskom procijepljenošću protiv covid 19 virusa pokazuje da građani ne žele kod doktora ni kada to spašava živote. Hoće li pohrliti na besplatne sistematske preglede da popune Beroševe statistike, ne može se predvidjeti. Posebice ako to "moraju" - oko čega bi trebao donijeti posebni zakon, a možda i provesti poneki referendum.

Povezane vijesti

• Olaka obećanja pod maglom Bruxellesa
• Politički novi val
• Krhka vlast u teškim vremenima