Piše Dubravko GRAKALIĆ

Može li štrajk prosvjetara pojesti sam sebe?


Da "ni med cvetjem ni pravice" zaključio je još genijalni Miroslav Krleža, da bi ga ovih dana na različite načine interpretirali i brojni nastavnici, profesori, školski ravnatelji, roditelji i svi drugi aktivni ili pasivni sudionici golemog prosvjetnog štrajka koji trese Hrvatsku. U komentarima na masovnu obustavu rada javnih službenika koji su plaćeni da našu djecu obrazuju u skladu s postavljenim reformiranim prosvjetnim normama sve se više, naime, ističe kako bi neke nastavnike i profesore trebalo pratiti dvostruko više, dok bi djelu njih trebalo zahvaliti na suradnji uz preporuku da potraže prikladnije zaposlenje.

Na fini način to je objasnio Filip Zoričić, ravnatelj pulske Gimnazije, koji je jasno rekao kako u nastavnom kadru ima onih koji svoju plaću ne zarade – ali da ima i onih koji su više nego zaslužili povišicu i povećanje koeficijenata koje već mjesec dana traže školski sindikati.

Drukčiji pristup pokazao je ravnatelj Gospodarske škole u Bujama Milivoj Gospić, koji "svojom" školom ravna čvrstom rukom, najavljuje kako neće "dati posao" štrajkašima koji su zaposleni na određeno vrijeme te se čvrsto drži tvrdnji Banskih dvora kako se bolje – u financijskom smislu – ne može. U bujskoj srednjoj Gospodarskoj školi zbog takve se ravnateljske čvrste ruke nastava odvija skoro pa normalno – a je li pritisak na sindikat posve zakonit pokazat će vrijeme i moguće tužbe.

Svakako, dio javnosti koji bez okolišanja podržava štrajkaše iz učionica burno će reagirati na svaku prisilu i gušenje prava na štrajk, dok će roditeljska javnost, ipak, zaključiti kako je u pravu barem ravnatelj Zoričić, jer znaju koliko se pojedini profesori (ne)trude da njihovim potomcima usade znanje u njihove još skromno ispunjene sive ćelije.

Racionalnije promatrače prilika u školama ipak će isprovocirati i primjer iz Buja koji prikazuje nastavnika koji je na posao primljen 5. studenog 2019. te se odmah uključio u štrajk, iako još ni prvu plaću nije zaradio. Dvojbe će se pojaviti i u raspravama što s profesorima u istoj školi koji su u pripravnom radu, na testu sposobnosti mogu li uopće raditi s učenicima, ali su prije stručne potvrde krenuli u štrajk zajedno s onima koji su u njemu jer ih se godinama i desetljećima zakida na osnovicama, koeficijentima i zdravoj pameti?

Drugim riječima, ravnatelj Milivoj Gospić je, u svakom slučaju drastično i uz previše navijanja za Vladu, rekao kako se i u ovom štrajku koriste "rupe u zakonu", pa za priznanje stečenih prava štrajkaju oni koji još nisu ni blizu da ih steknu. Ali, otvaranje tog problema legitimno je kao i svako drugo pitanje ne samo u štrajku prosvjetara nego i širim društvenim odnosima.

Ako već znamo kako revolucija jede svoju djecu - što se kroz povijest nebrojeno puta pokazalo – onda nije suvišno podsjetiti kako bi štrajk prosvjetara mogao progutati dio onih koji ga serviraju.

Naime, velika solidarnost koju su građani, posebice roditelji kojima će produljenje školske godine možda promijeniti obiteljske planove, pokazali prema prosvjetarima upravo se može poništiti slučajevima u kojima je očito da se traži kruha preko pogače. Građani trube u znak podrške štrajkašima koji godinama obrazuju njihovu djecu, a ne onima koji love u mutnom ili pak grade sindikalne karijere na tuđoj grbači.

Istini za volju, prilike u društvu su takve da je mnogo onih koji se skrivaju u "zakonskim rupama", nedorečenostima pravnog i političkog sustava ili iza bahatosti vlasti. U državi gdje smijenjena ministrica godinu dana nakon odlaska s dužnosti dobiva tristo tisuća kuna za "cooling", odnosno nerad i hlađenje strasti, jer se bahatila dok je sjedila u fotelji, prosvjetari imaju svako pravo na štrajk za koeficijente svojih plaća. No, ni oni, ni drugi zaposlenici u obrazovnom procesu nemaju pravo na bahatost i nepoštovanje pravnih normi.

Podrška javnosti prosvjetarima zasniva se na poštenom pristupu radu, dok uvelo "cvetje" obično odnese propuh koji nastane pri svakom provjetravanju zbornica, učionica i nadležnih ministarstava.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter