Gotovo sve hrvatske političke stranke koje se smatraju svjetonazorsko lijevim – od pripadnika Zeleno-lijeve koalicije do liberalnih stranaka lijevog centra poput GLAS-a – još su na kraju proljetnog parlamentarnog zasjedanja najavljivale referendum o pobačaju da bi to žensko pravo, ako drukčije ne ide, ušlo u promjene Ustava. Povod je bio nesretan slučaj Mirele Čavajde koja se našla na zidu smrti hrvatskog zdravstvenog sustava.

U to je vrijeme HDZ zbog jasnijih pravila o referendumu predlagao ustavne izmjene, ali kako čak ni oni uz Hrvoja Zekanovića nemaju 101 ruku u Hrvatskom saboru, koliko je potrebno da se Ustav promijeni, tražila se podrška opozicije. Neke su stranke na to i pristale, poput Socijaldemokrata, dok su druge uvjetovale svoje dizanje ruku uvrštavanjem prava žene na izbor u ustavni tekst. Ukoliko HDZ na to ne pristane, rekoše, ide se na organiziranje referenduma po starim pravilima.

Zastupnice Zeleno-lijevog bloka bile su iznimno glasne u tim najavama, Sandra Benčić neprekidno je u ime Možemo! najavljivala da oni to mogu, a danas se ispostavlja da ljevica to ne može organizirati. Točnije, stranke progresivne ljevice, kako se nazivaju, iako se ne vidi neki progres u njihovom napredovanju prema dizanju stranačkih rejtinga, trenutno ne najavljuju referendum o pobačaju, iako bi u tome imali podršku raznih nevladinih organizacija, aktivista i feminističkih udruga.

U SDP-u se još uvijek, barem sudeći po izjavama političke tajnice Mirele Ahmetović, slažu s organiziranjem referenduma o pravu žene na izbor. U Zeleno-lijevoj koaliciji i stranci Socijaldemokrati kažu da bi ipak trebalo pregovarati s HDZ-om pa da se ustavne izmjene donesu dogovorom u parlamentu, a ne pozivanjem građana na referendum.

Anka Mrak-Taritaš iz stranke GLAS priznaje pak da se oko te teme ne može okupiti 101 ruka u parlamentu. HDZ na to ne pristaje da ne bi izazvao raskol unutar vlastitih redova gdje su konzervativci još snažni, ali i zbog toga što postojeći zakon iz 1978. regulirala pravo žene na pobačaj do desetog tjedna trudnoće. Ustavni sud je, doduše, prije tri godine naložio da se taj zakon osuvremeni, ali budući da nema političke volje, to nije na dnevnom redu na Trgu Žrtava fašizma.

Istina o referendumu koji bi organizirala ljevica možda je ipak posve banalna; podjelama unutar Zeleno-lijeve koalicije, raskolom u SDP-u i nepostojanjem terenskih organizacija socijaldemokratskih, lijevih i centrističkih stranaka, nastala je situacija u kojima se ne bi mogao sakupiti dovoljan broj potpisa za referendum. Ukratko, ni SDP ni ostali nemaju dovoljno ljudske snage da stoje na štandovima i sakupljaju potpise oko teme koja je zakonski ionako regulirana. A ako ne sakupe potpise, rejting će im i dalje tonuti.

Povezane vijesti

• Olaka obećanja pod maglom Bruxellesa
• Politički novi val
• Krhka vlast u teškim vremenima