Uživo, online, a čini se da je ta famozna riječ sada postala lajtmotiv za sve, uče se svakakvi sadržaji, ali još uvijek, svojevrsnom napretku unatoč, vrlo često izostaje kritičko razmišljanje, odnosno ukazivanje na to kako ga primijeniti u svakodnevnom životu.

Posebice sada, kada smo svi bombardirani vijestima sa svih strana, prepucavanjima, znati prepoznati najkvalitetnije stablo u šumi, nije uvijek lako. A možda će upravo to stablo biti ono koje će nam dati najveću hladovinu ili najbolje plodove, premda nije najveće ili najljepše, nema najdublje korijenje ni najveću krošnju. Ali, ipak, to je najkvalitetnije stablo.

Tako je to nekako u životu. Bombardirani smo s previše sadržaja, previše vijesti i ne stigne se sve to procesuirati, analizirati i razmišljati, nego se nerijetko ljudi povode komentarima na društvenim mrežama, kao da je to alfa i omega, i ni makac od toga.

Viber, WhatsApp, messenger, mailovi, obične sms poruke, mobiteli, stari, fiksni telefon gdje još postoji - pozivima, vijestima, informacijama "bombardirani" smo sa svih strana i nerijetko, navečer, upravo u onim trenutcima kada će java prepustiti mjesto snu, upitamo se jesmo li sve napravili, vidjeli, odgovorili na poruke, javili se, evo netko zvao, rekli smo nazvat ćemo za minutu, pa druga linija, jesmo li stigli sve nazvati, pogledati… To je postalo veliko opterećenje koje nas udaljava od bitnih stvari, kolikogod bilo i korisno.

Previše je tu podataka i moguće je da to utječe na površno čitanje informacija. Koliko puta se ispod nekih tekstova nalaze komentari koji se u biti i ne odnose na taj tekst, nego na nešto sasvim deseto, ili se uopće nije shvatilo što je pjesnik htio reći. A da ne govorimo o ne percipiranju ironije. Iako, istina, danas sve može biti po sistemu ibis, redibis, pa i tako živimo u nikada neizvjesnijim vremenima, a sve je oko nas - ludo i nezaboravno. Nezaboravno bogami jest, a i sve što se događa, na neki način bismo mogli reći da graniči s ludilom.

Zbog toga se nerijetko uzme u obzir širi kontekst nastanka nečega, nekada za analizirati djelovanje bilo pojedinca, ustanove, stranke, bilo koga ili čega, treba pogledati detaljnije i dublje u povijest i razmotriti neke činjenice, a ne voditi se time što je netko komentirao površno pročitavši ili čuvši dio nečega. I onda se stvara neka nova konstrukcija nerijetko dajući određenim protagonistima javnog i društvenog života nove atribute i karakteristike. Sve na temelju rekla-kazala, bez da se zastane na trenutak i p(r)omisli.

Liste s imenima kandidata za izbore čitali su i neki koji inače ne prate zbivanja oko nas, tek da vide je li tu netko od susjeda, zrmana ili netko poznat, ali uvijek se nađu oni koji će to komentirati, bilo argumentirano ili neargumentirano. Zašto ima premalo ili previše muškaraca, žena, mlađih, starijih, zašto uvijek isti, zašto ne novi, što će novi, bolje ovi s iskustvom, bolje nove snage, tisuću zašto.

A o obrazovanju, socijalnoj skrbi i zdravstvu svatko ima nešto za reći i komentirati, i ne mislimo ovdje na političare. Ali, opet se nerijetko niti tu od šume ne vidi stablo, kao što se primjerice ne vide oni koji najviše rade i koji snose najveći teret. I nerijetko krivo percipiran omjer odgovornosti. Nekada se čini da se kritizira tek da se nešto kaže, bez neke jasnije percepcije o situaciji, ljudima, mjestima, zbivanjima. I tako ukrug.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast