Štrajk prosvjetnih radnika koji trese Hrvatsku mogao bi, umjesto reda u školskim klupama, razmjestiti političare koji sjede u klupama Hrvatskog sabora. Drugim riječima, ne dođe li ipak do dogovora Vlade premijera Andreja Plenkovića sa sindikatima u školstvu oko povećanja koeficijenta njihove plaće, bez posla bi, barem nakratko, mogao ostati 151 parlamentarni zastupnik i to gotovo godinu dana prije roka za redovite saborske izbore.

Paradoksalno je da o sudbini i Vlade i štrajka odlučuju oni koji u Hrvatskom saboru sjede u zadnjim klupama i ima ih najmanje. Naime, uz vrlo rastezljive uvjete koje je za ostanak u vladajućoj većini postavio predsjednik Hrvatske narodne stranke Ivan Vrdoljak – čija izvanstranačka ministrica Blaženka Divjak otvoreno podržava školske sindikate – važnu ulogu igraju i malobrojni, ali utjecajni predstavnici nacionalnih manjina. Svoje uvjete ima i Stranka rada i solidarnosti Milana Bandića koja je također dio parlamentarne većine, ali čiji klub ima dva-tri zastupnika iz te stranke te osam ili devet "slobodnih letača" koji mogu, bude li tamo bolja ponuda, preletjeti u Plenkovićevo gnijezdo kako je prije nekoliko dana načinio Robert Jankovics s pozicije prvog među svim saborskim bandićevcima.

Stoga je neobično važna najava Furija Radina, neovisnog zastupnika talijanske nacionalne manjine i potpredsjednika Hrvatskog sabora, da on neće biti među vladajućima jer je HNS taj koji aktualnu Vladu ne čini "predesnom". Odu li narodnjaci, s njima ide i Radin, ali i SDSS Milorada Pupovca koji je već izjavio – ako Vlada treba da padne, neka padne.

Dakle, "klupu" bi Plenkovićevoj vlasti mogli izmaknuti narodnjaci i manjinci – što bi na političkoj sceni izazvalo popriličan kaos iz nekoliko razloga. Parlamentarni izbori ne mogu se održati zajedno s predsjedničkim – jer bi to odvelo zemlju u bezvlašće – a nezgodno je da budu i u vrijeme predsjedanja Hrvatske Europskom unijom.

Manjinci, važno je istaknuti, podržavaju HNS i školske sindikate u borbi za veće koeficijente i jedini je izlaz da Vlada opstane, pristanak na njihove uvjete. Zastupnik Furio Radin ovih je dana u našem listu objasnio kako je državica Kostarika još prije pedesetak godina novac za vojsku preusmjerila u novac za obrazovanje, a i drugi su političari izjavili kako se novac može preusmjeriti iz drugih resora u naknade učitelja i profesora od kojih se očekuje da provode obrazovnu reformu bez reforme vlastite plaće.

Napokon, javni je dojam da Vlada u nekim resorima ne štedi i povećava plaće državnih i javnih namještenika, dok se na nastavnom osoblju štedi u pogrešnom trenutku. Vlada je pred padom zbog manjinaca, narodnjaka i bandićevaca koji podržavaju prosvjetare – naravno, svaki za svoj račun. Ali, kako god da se zbroji, bez manjina nema saborske većine.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast