Iako se čini da ni ovom prigodom, unatoč medijskim pričama – neće proći poskupljenje RTV pristojbe, građani koji plaćaju medijski harač trebaju biti na oprezu. Nikad nije kasno da Vlada zaključi da, možda zbog poskupljenja energenata ili troškova frizure Aleksandra Stankovića, RTV pristojba mora skočiti s 80 na 100 kuna ili da se cifra već nekako zaokruži u eurima. Napokon, s Prisavlja sve otvorenije govore o povećanim troškovima, iako tamošnji medijski zaposlenici, sudeći po prosječnim primanjima, ne žive u Hrvatskoj nego u zemlji Dembeliji iz dječje priče. Prosječna novinarska plaća na HRT-u malo je niža od deset tisuća kuna, čime se novinski nakladnici, primjerice, ne mogu pohvaliti. Njihove zvijezde i zvjezdice plaćeni su kao ministri, iako nikome nije neugodno što su najgledaniji programi, uz Dnevnik koji gubi od komercijalne konkurencije, oni koji su napravljeni po stranim licencama.

Dok prisavske zvijezde ispod glasa pjevaju o većoj RTV pristojbi, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek postavila im je logično pitanje, iako nedovoljno obrazloženo. Ono glasi: zašto ne digitaliziraju svoju arhivu i ponude je gledateljima putem streaming aplikacija koju već imaju? Umjesto četiri programa s nacionalnom pokrivenošću i programa HRT Internacional, mogu pokrenuti nekoliko specijaliziranih TV kanala preko interneta za koji sadržaj već godinama imaju u ladici. Isto vrijedi i za radijske programe. HRT pritom ne mora kopirati BBC i njihov iPlayer, što je omiljena usporedba tamošnjih urednika kojima je najsigurnije kupiti programe BBC i licencirati kvizove britanskog ITV-ija, jer s time ne mogu pogriješiti. I onda se važno potpisati "odabrao taj i taj". Dovoljno je da pogledaju medijsku platformu RTS Planeta srbijanske državne televizije i vide kako se prodaje arhivska roba na streaming tržištu.

Bez ikakve namjere da hvalimo jednu od kućnih televizija Aleksandra Vučića, možemo primijetiti da bi HRT značajno privukao korisnike streaming i video-on-demand servisa kad bi uveo online dokumentarni, znanstveni, dječji, glazbeni ili program za inozemstvo usmjerio na taj način. RTS svojim streaming pretplatnicima nudi nekoliko dodatnih TV kanala, te dva radijska kanala, uz postojeća tri radija i televizije. Uz to se nudi i videoteka. Hrvatska televizija preko svoje aplikacije HRTi, koju mogu koristiti uredni platiše harača, nudi znatno manje. Doduše, nedavno su se dosjetili da strane serije stavljaju na streaming odjednom, ali time neće postati Netflix.

Nevjerojatno je da je HRT posljednjih godina u tehnološkom zaostatku s ostatkom EU-a i regije. To se posebno vidi u distribuciji radijskog programa; čak ni tri nacionalna kanala ne emitiraju u digitalnoj DAB+ tehnici, da se o regionalnim postajama u Puli, Splitu ili Osijeku i ne govori. Dok ne ponude više sadržaja, naprosto je neugodno govoriti o tome da više naplaćuju. Ako ne znaju kako, nek' pogledaju komšije preko interneta.

Povezane vijesti

• Olaka obećanja pod maglom Bruxellesa
• Politički novi val
• Krhka vlast u teškim vremenima