PIŠE DUBRAVKO GRAKALIĆ

Grijanje na minimum, štednja na maksimum

Dubravko Grakalić (Snimila Adriana Tošić)

Dubravko Grakalić (Snimila Adriana Tošić)


Nema više grijanja uz otvoreni prozor, što je običaj koji je kod nas uveo neuredni toplinski sustav u većim gradovima, a postoji mogućnost da ga povremeno i neće biti. Sezona grijanja još je daleko za, primjerice, hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji je prije nekoliko dana rekao da nije prikladno za vrućeg vremena pričati o hladnim zimama, ali nije za Bruxelles i Europsku komisiju koja ovog tjedna objavljuje svoje preporuke i o grijanju i o hlađenju.

Štoviše, u najmanje polovici zemalja Europske unije očekuju djelomični ili potpuni prekid dotoka ruskog plina zbog ukrajinskog rata, pa se za to i pripremaju. Uz prelazak na druge oblike grijanja, pune se i skladišta plina, grade dodatni plinovodi i LNG terminali, pa se čak, u Njemačkoj, otvaraju i termoelektrane na ugljen. I kod nas su pripreme u tijeku, posebno u vezi punjenja skladišta plina Okoli koje bi do zime trebalo dosegnuti popunjenost od devedeset posto kapaciteta. Javnost se umiruje i novim plinskim poljima te LNG terminalom na Krku, iako je većina njegovih kapaciteta zakupljena od drugih EU država. No, sve te pripreme znače samo jedno – maksimalno ćemo štedjeti i minimalno se grijati ako ovisimo o javnom sustavu opskrbe plinom.

Europska komisija preporučit će svim zemljama Unije da se javne zgrade griju na zimi na 19 stupnjeva, a ljeti hlade na maksimalno 25 stupnjeva. Na taj bi način, smatraju u Bruxellesu, potražnja za plinom mogla biti smanjena za trećinu. Koliko će porasti potražnja za toplim donjim rubljem i vestama, nije prognozirano. No, dobro se i za to pripremiti, jer će se "zaštićeni potrošači" u EU, a to su kućanstva koja troše 37 posto plina, zadnji isključivati iz opskrbe. Ni to nije sve: Komisija za štednju koja djeluje pri Europskoj komisiji razrađuje i druge mjere za uštede, prije svega u poslovnom sektoru.

Sudbinu građana u nekim će državama podijeliti i političari. Njemački parlament grijat će se na najviše 20 stupnjeva, dok u doba vrućina termostat na klima opremi može ostati i na 28 stupnjeva. Hrvatski sabornici s time tijekom ljeta nemaju problema, već su na raspustu, no hoće li se držati strogih principa štednje tek ćemo vidjeti. Ponaša li se Hrvatska kao cvrčak ili kao mrav u pripremama za zimsko razdoblje teško je reći. Slušamo li političare iz vladajućih redova, radi se udarnički da svima bude ugodno toplo. U opoziciji se pak nisu još sjetili te teme, odmor je tek započeo.

Ipak, ne treba širiti paniku bez obzira na budućnost isporuke ruskog plina. Rješenje će se naći u posljednjem trenutku, po oprobanom najskupljem receptu. Tko ima novca grijat će se normalno, a tko nema – neka ide u javne zgrade i ustanove, tamo će biti barem 19 stupnjeva.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter