Dubravko Grakalić (Snimila Adriana Tošić)
Nema više grijanja uz otvoreni prozor, što je običaj koji je kod nas uveo neuredni toplinski sustav u većim gradovima, a postoji mogućnost da ga povremeno i neće biti. Sezona grijanja još je daleko za, primjerice, hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji je prije nekoliko dana rekao da nije prikladno za vrućeg vremena pričati o hladnim zimama, ali nije za Bruxelles i Europsku komisiju koja ovog tjedna objavljuje svoje preporuke i o grijanju i o hlađenju.
Štoviše, u najmanje polovici zemalja Europske unije očekuju djelomični ili potpuni prekid dotoka ruskog plina zbog ukrajinskog rata, pa se za to i pripremaju. Uz prelazak na druge oblike grijanja, pune se i skladišta plina, grade dodatni plinovodi i LNG terminali, pa se čak, u Njemačkoj, otvaraju i termoelektrane na ugljen. I kod nas su pripreme u tijeku, posebno u vezi punjenja skladišta plina Okoli koje bi do zime trebalo dosegnuti popunjenost od devedeset posto kapaciteta. Javnost se umiruje i novim plinskim poljima te LNG terminalom na Krku, iako je većina njegovih kapaciteta zakupljena od drugih EU država. No, sve te pripreme znače samo jedno – maksimalno ćemo štedjeti i minimalno se grijati ako ovisimo o javnom sustavu opskrbe plinom.
Europska komisija preporučit će svim zemljama Unije da se javne zgrade griju na zimi na 19 stupnjeva, a ljeti hlade na maksimalno 25 stupnjeva. Na taj bi način, smatraju u Bruxellesu, potražnja za plinom mogla biti smanjena za trećinu. Koliko će porasti potražnja za toplim donjim rubljem i vestama, nije prognozirano. No, dobro se i za to pripremiti, jer će se "zaštićeni potrošači" u EU, a to su kućanstva koja troše 37 posto plina, zadnji isključivati iz opskrbe. Ni to nije sve: Komisija za štednju koja djeluje pri Europskoj komisiji razrađuje i druge mjere za uštede, prije svega u poslovnom sektoru.
Sudbinu građana u nekim će državama podijeliti i političari. Njemački parlament grijat će se na najviše 20 stupnjeva, dok u doba vrućina termostat na klima opremi može ostati i na 28 stupnjeva. Hrvatski sabornici s time tijekom ljeta nemaju problema, već su na raspustu, no hoće li se držati strogih principa štednje tek ćemo vidjeti. Ponaša li se Hrvatska kao cvrčak ili kao mrav u pripremama za zimsko razdoblje teško je reći. Slušamo li političare iz vladajućih redova, radi se udarnički da svima bude ugodno toplo. U opoziciji se pak nisu još sjetili te teme, odmor je tek započeo.
Ipak, ne treba širiti paniku bez obzira na budućnost isporuke ruskog plina. Rješenje će se naći u posljednjem trenutku, po oprobanom najskupljem receptu. Tko ima novca grijat će se normalno, a tko nema – neka ide u javne zgrade i ustanove, tamo će biti barem 19 stupnjeva.