Ilustracija
Političke gatare opet su zagledale u kristalnu ulogu, i s lijeva i s desna, te prorekle – HDZ i Andrej Plenković mogli bi raspustiti Hrvatski sabor i raspisati izbore u proljeće 2023. godine. To je godinu i pol dana manje mandata nego što ga imaju, ali politički kuloari i mediji koji su prognoze prenijeli komentiraju da bi u takvom pomaknutom izbornom tajmingu HDZ mogao profitirati. Plenković bi tako izazvao birače da mu daju i treći mandat koji će u proljeće brojati šest i pol godina.
Naravno, parlamentarna opozicija ima drukčije mišljenje – Zeleno-lijevi blok zatražio je izvanredne izbore prošlog tjedna, i to u roku odmah, dok su za izbore i sve druge oporbene stranke. Iz HDZ-a su više puta poručivali da će se izbori održati u redovnom roku – u ljeto 2024. godine – pa je očito da se radi, ako već ne o gatanju i hiromantiji, onda o puštanju "probnih balona" da se vidi tko će na njima, u rejting anketama, uzletjeti.
Jasno je, naime, da bi opoziciji u ovom trenutku na ruku išle korupcijske afere u Vladi, tanka većina u Hrvatskom saboru koju održava pomalo nervozni Milorad Pupovac, izostanak prave rekonstrukcije izvršne vlasti, napadi državnog poglavara Zorana Milanovića na premijera Andreja Plenkovića kojima se ruši prije svega autoritet u stranci, ali i popularnost u javnosti.
Opozicija, napokon, radi svoj posao; to je vječno traženje novih izbora, iako nijedna opozicijska stranka nije za njih spremna. SDP se nije oporavio od vlastitog sloma, a Peđi Grbinu birači nisu zaboravili "odvojeni život" od žene s kojom stanuje u Zagreb. Socijaldemokrati nisu svoju udrugu pretvorili u stranku, Možemo! ima problema u Zagrebu i Puli, dok na desnici jedino Most prelazi izborni prag. Domovinski pokret je na rubu, a sve ostale stranke, i lijeve, i desne, i liberalne i svakakve, daleko su ispod praga. U nekim rejting anketama, naprimjer, više se ne spominje HSS Kreše Beljaka ni u kategoriji ispod jedan posto. IDS je također nisko, ali uz postojeći izborni zakon ta će stranka vjerojatno dobiti zastupnike u svojoj izbornoj jedinici bez obzira kada bili izbori.
No, HDZ sigurno neće raspisati prijevremene izbore dok ne bude siguran u to da je ostvario svoje strateške ciljeve i u trenutku velike inflacije i pada životnog standarda. Do proljeća će se, doduše, vidjeti jesu li se stekli uvjeti za "festival demokracije" koji bi odgovarao HDZ-u. To su ulazak u eurozonu i Schengen, pad inflacije i prije svega uspjeh obnove Zagreba i Banije. Teško je vjerovati da će sve to posložiti i da bi Andrej Plenković imao potrebu riskirati s izborima godinu i pol prije roka. Realnija je još jedna rekonstrukcija Vlade, a trebalo bi i izborno zakonodavstvo uskladiti s brojem birača što a je pokazao popis stanovništva.
Može se reći da je kuloarska priča o izborima za Sabor na proljeće 2023. godine obična "novinska patka". Redoviti izbori najbolje su rješenje i za nekonsolidiranu opoziciju i za HDZ koji će do njihova redovnog roka ostvariti barem neka od obećanja danih biračima.