Kad je prije nekoliko tjedana Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, nastupajuća poskupljenja hrane i svega ostalog hladno prokomentirao - ako vam je skupo, kupujte kod trgovaca koji su jeftiniji - to je u medijima doživljeno kao hladni cinizam dobro plaćenog državnog službenika. Danas - kada su cijene odletjele u nebo toliko da kilogram crnog brašna košta više od deset kuna, dok je litra jestivog suncokretova ulja i kod diskontera 16 kuna - pokazalo se kako je guverner načelno bio u pravu.

Doduše, u međuvremenu su, od početka travnja, stupile na snagu Vladine mjere teške pet milijardi kuna, ali to nije mnogo pomoglo da se standard života zadrži na dosadašnjoj razini. Smanjen je PDV na niz životno važnih namirnica, od dječje hrane do određenih vrsta mesa, povremeno se ograničavaju cijene goriva, snižen je PDV na plin, smanjene trošarine na električnu energiju - ali to je u praksi nevidljivo.

Ne može se primijetiti da iti jedan trgovački lanac ima spuštene cijene proizvoda na koji je spušten PDV. Kupnja osnovnih namirnica, bez obzira gdje je obavili, pokazat će da nisu na istoj razini ostale cijene ulja i masti, maslaca i brašna, mesa, kruha i povrća. Odletjele su u nebesa i teško će ih bez odricanja podnijeti i oni s prosječnom hrvatskom plaćom od 7.300 kuna, da o radnicima s medijalnom plaćom od oko šest tisuća kuna ili primateljima prosječne mirovine koja je nešto veća od tri tisuće kuna i ne govorimo.

Prava drama nastupit će u jesen - kada počne sezona grijanja, bez obzira na koji energent se grijemo. I grijanje na drva više nije jeftino, iako je najjeftinije - pojedini trgovci traže i po pet stotina kuna po četvornom metru - iako je spušten i PDV na ogrjevno drvo i sječku. Ugljen za grijanje poskupio je 50 posto - prošle sezone tona se mogla kupiti za dvije tisuće kuna, ove je godine tri tisuće. A konkurencije nema, svega je nekoliko ponuđača.

Ekonomske projekcije pokazuju, što je potvrdio i ministar financija Zdravko Marić, kako inflacija ubrzava, te kako Hrvatsku ne očekuje porast BDP-a kakav je očekivan, bez obzira na uspjeh turističke sezone. Drugim riječima, nitko ne zna što će biti sutra - a opravdanje za poskupljenje svega, opravdano i neopravdano - više nije samo covid pandemija, nego i ukrajinski rat.

Prema nekim ekonomistima hrvatskim građanima standard će pasti u ovoj godini oko 20 posto. Uz inflaciju, tu je i uvođenje eura uz "zaokruživanje cijena", ali sam euro neće srušiti kvalitetu života. Ona je već srušena.

U praksi, trošit će se znatno više od statističkih 27 posto prihoda za hranu i 15 posto za grijanje i režije. Radnici s malim primanjima - ili samohrani roditelji, umirovljenici i druge ugrožene kategorije - bit će na toplom i s punim trbuhom ako na to potroše sva svoja primanja. Zaboraviti će putovanja i novi namještaj, a od literature ostat će im ona koju preporučuje Boris Vujčić - tjedni katalozi robe široke potrošnje trgovačkih lanaca.

Vjerojatno će im ostati i za zakonski obaveznu RTV pristojbu. Da mogu čuti i vidjeti što sve Vlada čini za njih, zajedno s preporukama guvernera HNB-a, najplaćenijeg državnog službenika u Hrvatskoj.

Povezane vijesti

• Olaka obećanja pod maglom Bruxellesa
• Politički novi val
• Krhka vlast u teškim vremenima