PIŠE Milan PAVLOVIĆ
Dobre vijesti postale su prava rijetkost
Svi znate da živimo u vremenima koje ne obiluju baš dobrim vijestima, i već smo se pomalo privikli na to da kojegod se teme u bilo kojoj sferi dotaknemo sa svih strana zapljuskuju nekakve drame i crnjaci. Dobre vijesti postale su prava rijetkost, i pojavljuju se tek sporadično, kao kakva endemska vrsta. A čak dvije takve stigle su u prvoj polovici ovog tjedna kada je u pitanju prometna slika i budućnost cestovne povezanosti Istre kako s ostatkom Hrvatske, tako i s ostatkom svijeta.
Jedna od njih, ona o konačnoj pozitivnoj potvrdi o ispunjenju svih tehničkih kriterija Republike Hrvatske za njezin ulazak u Schengenski prostor, stigla je iz Bruxellesa, a druga, ona o skorom početku radova na izgradnji druge cijevi tunela kroz Učku, uz poguranac Bruxellesa. Osim toga što ta činjenica potvrđuje da je utjecaj Bruxellasa na kvalitetu života na području na kojem živimo daleko veći od onoga koji većina nas percipira, a samim time i važnost nekih budućih europskih izbora, još važnija je spoznaja da se radi o aktivnostima i mjerama koji će u nekoj sad već realnoj budućnosti značajno utjecati na protočnost prometa na oba ulazna kraja Istarskog ipsilona, odnosno izbjegavanje onih situacija u kojima se zbog velikog broja automobila koji stižu iz jednoga ili oba pravca Istra u ljetnim mjesecima u prometnom smislu povremeno pretvarala u otok.
Doduše ocjena Europske komisije da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u Schengenski prostor i poziv Vijeću EU-a da nas integrira u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola, tek su prvi koraci koji će u konačnici rezultirati nestankom kontrolnih punktova i graničnih kontrola na Kaštelu i Plovaniji, no u simboličnom taj korak izuzetno je značajan jer nakon njega taj još do jučer gotovo pa imaginarni cilj odjednom postaje realan i dohvatljiv. Što će to brisanje graničnih kontrola značiti za istarski turizam i goste, od kojih mnogi opečeni iskustvom višesatnog stajanja u koloni svoje odmore već nekoliko sezona skraćuju upravo kako bi pokušali izbjeći vikend prometne gužve, nije teško pretpostaviti, no na velikom dobitku ćemo svakako biti i mi domaći kojima potreba poslovnog ili privatnog prelaska granice u ljetnim mjesecima neće automatski izazivati napade panike, kako se to mnogima i često događa danas. Značaj ulaska Hrvatske u šengenski prostor prepoznali su i hrvatski političari svih opcija, pa su u lobiranju za tu temu nastupili jedinstveno i bili na istoj strani što se u našoj zemlji inače eventualno viđa u devedeset minuta nastupa hrvatske nogometne reprezentacije, ali u parlamentu i p0olitici gotovo pa nikad.
Za drugu dobru vijest i najavu da bi već druge godine trebalo krenuti bušenje druge cijevi tunela kroz Učku zaslužna je "packa" koju je Hrvatskoj dala Europska komisija zbog neusklađenosti njezinih tunela s direktivom o minimalnim uvjetima sigurnosti za tunele duže od 500 metara u transeuropskoj mreži. Opomenu je uz Hrvatsku dobilo još nekoliko zemalja i premda se ta cijev tunela nalazi u planovima vezanim uz dovršetak izgradnje punog profila Istarskog ipsilona, ona definitivno neće biti na odmet da se čitava priča ne otegne previše, odnosno da se malo ubrza stvar. S obzirom na mukotrpan put i teške pregovore koji su prethodili gradnji dionice od Pazina do Učke koja je upravo u tijeku, packa EK-a vezana uz tunel je svakako dobrodošla i za vjerovati je da će ona poslužiti kao svojevrsna požurnica i poticaj da se u ovom slučaju efikasnije krene u zaokruživanje financijske konstrukcije i krene na posao.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
