Spajanje malih općina i gradova u Hrvatskoj - stvarno ili funkcionalno, kako ga definira Vlada - moglo bi ostati mrtvo slovo na papiru u 2022. godini. Bez obzira na rezerviranih stotinu milijuna kuna do kraja godine, lokalne šerifi nisu raspoloženi ostati bez vlasti, a za sada ne raspisuju ni referendume na kojima bi se građani izjasnili žele li se spojiti sa susjednom općinom ili gradom i zauzvrat nešto dobiti iz državnog proračuna.

Iako je tu temu na osebujan način "potaknula" i slavna glumica Gillian Andersen, poznata kao agentica Scully iz serije Dosjei X - koja je izvor rijeke Cetine u općini Civljane ovog ljeta, kako javlja HINA, na društvenim mrežama opisala kao ženski spolni organ - lakše će biti riješiti neki "X file" nego ujediniti nekoliko jedinica lokalne samouprave. U spomenutim Civljanima, primjerice, tamošnji načelnik kaže da im spajanje ne treba jer imaju "nešto turizma", punionicu vode i kamenolom, pa se "skoro" sami financiraju. I što će im onda, da se izrazimo poput SDP-ova potpredsjednika Hrvatskog sabora Siniše Hajdaš Dončića, neka financijska mlohava čuna iz susjedstva kad mogu skoro živjeti kao samačko domaćinstvo.

Inače, Civljane imaju oko 460 stanovnika, nemaju školu, ambulantu, poštu ni trgovinu. Ali, imaju potencijal izgleda izvora rijeke Cetine pa na njemu grade samostalnu budućnost.

U Istarskoj županiji našlo bi se sličnih općina, ali nije poznato da se žele spojiti, stalno ili funkcionalno, kako bi imale zajedničke općinske službe, pa će morati pričekati obavezno spajanje općinica i gradića, koje Vlada navodno priprema.

Rezultati posljednjeg popisa stanovništva pokazuju kako je taj problem veći nego što se čini. Naime, u deset godina od 556 jedinica lokalne samouprave - 128 gradova i 428 općina - samo je njih 46 ili 8,2 posto imalo porast broja stanovnika. Prosječna veličina lokalne samouprave pala je sa 7.706 na 6.994 stanovnika. Stručnjaci upozoravaju da čak 388 jedinica, gotovo 70 posto, ima manje stanovnika od optimuma. Stoga je cilj države da se u iduće četiri godine stvarno spoji barem 20 posto gradova i općina - njih oko 110, a funkcionalno 40 posto.

Novac za to stiže iz Europske unije, ali kako upozorava dr. Dubravka Jurlina - Alibegović, nema šanse da se ove godine od predviđenih sto milijuna kuna u tu svrhu potroši ijedna kuna. Nije se ništa potrošilo još od 2015., kada je donesen zakon koji omogućava dobrovoljno spajanje općina i gradova. Održavanje tolikog broja malih općina - od Istre do Slavonije - bilo bi preskupo i za znatno bogatije države od Hrvatske. Racionalne razloge o tome zašto se susjedne općinice ne mogu funkcionalno spojiti ili trajno povezati teško je pronaći, ali će svaki općinski načelnik imati svoje argumente. Neki će imati "povijesne", drugi će tvrditi kako su "skoro" financijski neovisni, dok će treći tražiti referendum kojeg nije jednostavno organizirati.

U svakom slučaju, agentica Scully je u pravu. Cijeli problem izgleda kao - izvor rijeke Cetine.

Povezane vijesti

• Bez panike, nismo Englezi!
• Euro za potkusurivanje
• IDS - protreseno, ali ne promiješano!