Možda smo se malo kasno sjetili, ali dobro je da smo uopće krenuli s uređivanjem riva i plaža te rekonstrukcijama lukobrana, nego usred sezone. Ministarstvo mora i prometa dodijelilo je pojedinim gradovima i općinama na obali te njihovim lučkim upravama sredstva za sufinanciranje projekata lučke infrastrukture i pomorskog dobra koje moraju potrošiti do kraja godine, uz napomenu da radove ne smiju obavljati tijekom ljetnog dijela sezone.

A da bi mogli početi s radovima, moraju se raspisati natječaji i uzeti u obzir da će se netko od ponuđača možda sigurno žaliti, što bi pojedinim gradovima i općinama moglo prolongirati početak radova taman do početka sezone, kada bi ih trebali zaustaviti. Jer nije lijepo usred ljeta nasred plaže vidjeti bager. Resorni ministar Oleg Butković kaže da su neki gradovi već odradili dio posla s raspisivanjem natječaja, a ostale je pozvao da ih što prije raspišu i novac potroše do kraja godine.

Ministarstvo novac dodjeljuje svake godine, a aktualni "infrastrukturni" ministar, kao i njegov prethodnik, pritom smatraju da je riječ o preporodu. Butkoviću ovakva ulaganja predstavljaju "renesansu na hrvatskoj obali", a kada je u promet svečano puštena druga cijev tunela Sveti Rok, tadašnji ministar Božidar Kalmeta taj je događaj nazvao "infrastrukturnim preporodom Dalmacije". Renesansa u 21. stoljeću nam tako traje već desetljećima, a s obzirom na to koliko je od tada podijeljeno takvih ugovora, već bismo trebali biti u baroku.

A da nam oku ugodnu renesansu ne kvare bageri i lopate, jer oni ipak spadaju u hiper-neorealizam, pobrinulo se prometno ministarstvo i bespovratna sredstva podijelilo 18 dana prije Uskrsa, neslužbenog početka hrvatske predsezone, kada očekujemo i prvi veći val gostiju. Zaludu nam što se svake godine čudimo kad na nekoj plaži osvane bager jer će osvanuti i ove, kao i svih dosadašnjih, a još više kada "privatni investitor" uzurpira i ogradi dio plaže te je proglasi svojim teritorijem. Onda kreću građanske incijative i akcije, koje uglavnom ne mogu spriječiti bagere da od netaknute i svačije obale naprave privatni resort.

To je donekle trebao riješiti Zakon o pomorskom dobru iz srpnja 2023. godine koji je zadržao stoljetnu definiciju pomorskog dobra kao općeg dobra, što znači da su more i morska obala izvan pravnog prometa (lat. extra commercium), na kojima se ne može steći pravo vlasništva i druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi, pa se brojne gospodarske aktivnosti na moru i morskoj obali moraju obavljati temeljem koncesija i dozvola, koje su zamijenile nekadašnja koncesijska odobrenja. No, zakon predviđa i iznimno davanje koncesija "na zahtjev", odnosno bez javnog natječaja, ali u točno određenim slučajevima.

Davanje koncesija na obali bez javnog natječaja uvijek je bilo osjetljivo pravno pitanje, ponekad čak i političko, a moguće je zbog Zakona o koncesijama, iako je i u tom zakonu navedeno kao izuzetak. A davatelj koncesije pritom mora poštovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana, načelo slobode pružanja usluga, načelo učinkovitosti, kao i ostala temeljna načela iz Ustava Republike Hrvatske.

Koja se ne poštuju kad "privatni investitor" zagradi pola plaže, zapriječi prolaz ili čak naplaćuje ulaz na plažu koja nije njegova, niti na nju ima pravo. Koncesije na zahtjev u ovakvom obliku novost su u pravnoj regulaciji koncesija na pomorskom dobru u Hrvatskoj. Prema starom zakonu iz 2003. godine koncesija na zahtjev davala se isključivo za lučke djelatnosti i za obavljanje ostalih gospodarskih djelatnosti u lukama koje ne zahtijevaju korištenje postojećih, niti gradnju novih građevina i odnosila se na vrlo uzak i specifičan dio gospodarskih djelatnosti unutar luke.

U novom je zakonu jasno definirano da je koncesiju bez natječaja moguće dobiti "za obavljanje gospodarske aktivnosti, na javnoj uređenoj morskoj plaži koja se ne smije ograditi, ne smije se naplaćivati ulaz niti se može isključiti iz opće upotrebe", a to ne smiju raditi ni hoteli ni kampovi. Kako je zakon po pitanju privatnih uzurpatora malo nemoćan, možda bi nam najprije trebala pravosudna umjesto infrastrukturne renesanse.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast