Svakog bojkota – tri puta dosta. Možda čak i previše. Jer potrošači su već prvim, vrlo uspješnim bojkotom poslali poruku svima koji je trebaju čuti – trgovcima, dobavljačima, Vladi – da neće trpjeti ni neopravdano dizanje cijena iz mjeseca u mjesec, a ni da ih se radi budalama.

I pokazali koliku moć imaju potrošači, odnosno građani kada se zainate. Zato su neki odmah prionuli poslu, poput Vlade koja je postojeću listu proizvoda s ogrančenim cijanama skoro pa poduplala, dok su neki trgovački lanci zaprijetili distributerima da im neće prodavati proizvode po novim, višim cijenama.

U kažnjavanju trgovaca zbog (pre)visokih cijena, ipak bismo trebali malo popustiti kako bismo lošem đaku dali priliku za popravni. Bojkot ih je kaznio padom prometa u maloprodaji, no konkretne mjere još uvijek dolaze samo iz Vlade i ponekog trgovačkog lanca, koji visoke cijene opravdavaju predugim nabavnim lancem u kojemu dobavljači stalno povećavaju svoje cijene.

Ostali, prije svega dobavljači, mudro šute i nadaju se da će se bojkot ispuhati, a prema podacima Porezne uprave, to su izgleda i dočekali. Ako ništa drugo, u ovim se bojkotima barem iskritaliziralo da su dobavljači sa svojim ekskluzivnim ugovorima na određene proizvode i visokim dobavnim cijenama možda najveći krivci za inflaciju cijena hrane u Hrvatskoj. Ili barem tako kažu trgovci koji nas uvjeravaju da se trgovačke marže nisu povećavale od 2019. godine.

A s druge strane, i mi potrošači bismo morali malo usporiti s eliminacijom kupovine jer si time možemo nanijeti štetu nacionalnom gospodarstvu. Naime, hrvatski bruto domaći proizvod raste ponajviše na krilima potrošnje kućanstava (i EU fondovima) pa ne treba biti veliki znanstvenik da bi se došlo do zaključka da ćemo suzdržavanjem od kupovine usporiti rast BDP-a, što se u ekonomiji naziva recesija. U zadnjoj recesiji izazvanoj financijskom krizom stotine ljudi su dnevno otajale bez posla, a oni koji su imali sreće zadržati radno mjesto su radili za umanjene plaće.

Hrvatska udruga poslodavaca kaže da je razlog rastu cijena hrane u snažnom rastu plaća u javnom sektoru koji se prelio u potrošnju, koju su trgovci prelili u visoke cijene. Pa ako sad smanjimo tu potrošnju, onda ćemo usporiti rast BDP-a. HUP je u pravu kada kaže da se problem neće riješiti preko noći i da će limitirane cijene kratkoročno pomoći samo određenom dijelu građana.

Kažu da je problem u previsokim porezima zbog glomazne države zbog čega nismo konkurentni pa ne možemo privući investicije koje će osigurati rast plaća i zaustaviti inflatorne pritiske. Problem je, kažu, i što je Hrvatska među tri članice Europske unije koja je najmanje intervenirala u PDV na hranu kako bi zaštitila građane od poskupljenja, a mogla je kao i većina članica EU-a.

U udruzi poslodavaca kažu da treba stati na loptu, ali opet ne nude konkretna rješenja za obuzdavanje divljanja cijena, a nemaju ni odgovor na pitanje zašto su hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu i zašto nam cijene nisu pale kad je država spustila PDV. Možemo biti bezobrazni pa reći da ćemo stati na loptu kad nam to objasne. I snize cijene, naravno.

Primjetno je da su se u ovim bojkotima svi počeli međusobno optuživati: trgovci distributere, a oni zajedno kroz Hrvatsku udrugu poslodavaca Vladu jer je podigla plaće. Iz čega se nameće zaključak da bi nam svima u Hrvatskoj trebalo sniziti ionako male plaće pa više neće biti inflacije. Jer izgleda da smo za inflaciju krivi mi potrošači. Guverner HNB-a to uopće nije skrivao kada nas je ljetos pozvao da manje trošimo i tako utječemo na cijene.

Ako nšta drugo, brojkotom se pokrenula država i državna inspekcija, a građani su počeli racionalnije i opreznije trošiti, no žele vidjeti i konkretne akcije, a ne samo nekakva obećanja. Josip Kelemen iz platforme "Halo, inspektore" koja organizira bojkote navodi da se prvi put u povijesti čuo glas potrošača u Hrvatskoj koji više "ne padaju" na lijepe reklame i popuste. Bojkot se ispuhao kako bi se trgovcima dalo vremena da snize cijene, ali se vrlo brzo može opet "zalaufati" ako od nas opet naprave budale.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast