Kad se Hrvatska narodna banka iznenada oglasi o nečemu, odmah znamo da nije dobro. Dabrina pucnjava i Milanovićeva prisega pale su u drugi plan jer nas je guverner nakon čitavog niza godina opet ozbiljno upozorio da smo pretjerali sa zaduživanjem, do te mjere da je središnja banka prisiljena postrožiti uvjete kreditiranja kako bi nas spasila od nas samih. I pokojni guverner Željko Rohatinski uzalud je upozoravao Sanaderovu vladu da se previše zadužujemo, preklinjao je vladu da se zadužuje u domovini, a ne na londonskoj ili frankfurtskoj burzi, bankama je stalno dizao graničnu obaveznu pričuvu, a sve u cilju da ograniči količinu novca u opticaju, što je banke trebalo natjerati da postrože uvjete kreditiranja, ali uzalud.

Banke, a Bogu hvala, i mi potrošači zajedno smo iznalazili načine da se dokopamo još više novca koji s plaćom ne možemo vraćati pa je tada bilo sasvim normalno tri mjesečne plaće biti u dopuštenom prekoračenju i još na sve to koristiti kreditne kartice i famozne revolving kredite. A onda je krajem 2008. došla svjetska financijska kriza ili "tvrdo slijetanje" kako ju je tada nazvao ekonomski analitičar Damir Novotny.

Aktualni guverner mjere nije okrenuo prema Vladi i bankama, nego direktno prema nama potrošačima, odnosno građanima. Pretjerali smo sa zaduživanjem, ali ne s kreditima kojima se financiraju investicije, nego s onim najskupljim zajmovima – potrošačkim i nenamjenskim. Podižemo ih sve više i više, a njihov rast je pet puta brži nego početkom 2023.

To naše preslobodno zaduživanje zasigurno je posljedica snažnog rasta dohotka i zaposlenosti zadnjih godina, no HNB u jučerašnjem priopćenju navodi da očekuje "usporavanje rasta dohotka" te da bi u slučaju smanjenja plaće ili otkaza na radnom mjestu kućanstva bila jako ranjiva, odnosno ne bi bila u stanju otplaćivati kredite. To bi za sobom "povuklo" banke, koje bi počele gomilati gubitke što bi se u konačnici negativno odrazilo na cjelokupni gospodarski rast, a građanima bi pao životni standard. Tako je, primjerice, počela svjetska financijska kriza 2008. godine.

Još u zadnjem tromjesečju prošle godine HNB je upozorio da se po visini omjera troška otplate kredita osobito izdvajaju potrošački krediti ročnosti do pet godina, na koje otpada nešto manje od petine novih kredita, a samo u prvih šest mjeseci prošle godine odobreno ih je 186 tisuća. S druge strane, profitabilnost banka je prošle godine, prema ocjeni središnje banke, dosegnula vrhunac, a nakon što je Europska središnja banka snizila kamatne stope, banke u Hrvatskoj počele su bilježiti stagnaciju prihoda od kamata.

A ne treba zaboraviti i da je Vlada serijom izdanja narodnih obveznica i trezoraca motivirala građane da 6,5 milijardi eura posude državi, a ne bankama, dok je ta ista država 220 milijuna eura kamata vratila građanima, a ne bankama.

Situacija nije dobra ni s otplatom stambenih kredita. U HNB-u kažu da i oni rastu povišenim stopama te da su vidljive naznake rasta neurednih otplata. Razlog je u tome što cijene nekretnina rastu pa se moraju dizati i veći krediti za njihovu kupnju koje je onda teže otplaćivati, uz opasku da se dio kredita odobravao uz blage kriterije.

Postroživanjem uvjeta kreditiranja, koje na snagu stupa početkom travnja, središnja se banka konačno uključila u suzbijanje inflacije, što joj je i posao. U trenutnim makroekonomskim uvjetima obilježenima brzim rastom potrošnje kućanstava, ove mjere istodobno djeluju i u smjeru smanjenja inflatornih pritisaka povezanih s povećanom potražnjom, napomenuli su u HNB-u.

Ostaje za vidjeti kakva će biti reakcija Vlade s obzirom na to da se gotovo pa cjelokupni rast nacionalnog nam bruto proizvoda uglavnom temelji na rastu potrošnje kućanstava (i manjim dijelom na novcu iz EU fondova) koje HNB sada želi obuzdati.

Guverner Boris Vujčić jučer je izjavio da se najavljene mjere uvode kao preventiva kako jednom u budućnosti, kada ekonomija i rast dohodaka uspore, ne bi došli u situaciju da se mogućnost otplate dugova pogorša, a njima se žele uspostaviti i minimalni kriteriji za kreditiranje potrošača.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast