Iako u ovom trenutku nema neke prevelike mogućnosti da dođe do većeg zagađenja iz nasukanog broda u Raškom zaljevu, situacija ipak nije sasvim bezazlena. Većina je goriva uklonjena već odmah nakon havarije. Međutim, i stručnjaci govore o tome da se nikad ne zna do kraja što sve ima u brodu.

I što bi se moglo dogoditi ako bi se on prevrnuo. Sasvim je moguće da bi ipak nešto preostalog mazuta ili nečeg drugog iscurilo u more. U tom bi slučaju ipak moglo doći do manjeg, ali ipak onečišćenja, što naravno nitko ne želi. Pa se sada pojačava pritisak na sve odgovorne da se stvari pomaknu s mrtve točke. I da "Deala" ne dočeka godinu dana nasukan ispred istarske obale.

Kako stvari sada stoje, to ipak neće ići samo tako. Naime, tvrtka osiguravatelj koja je od vlasnika preuzela obvezu organiziranja odsukavanja je iz Ukrajine. Vlasnik je iz Afrike. Veliko je pitanje u kakvom je uopće financijskom i poslovnom agregatnom stanju taj ukrajinski osiguravatelj. Naime, kako stvari stoje, Ukrajina je zbog ruske agresije u vrlo teškom gospodarskom stanju koje je zasigurno zahvatilo sve tamošnje poslovne subjekte.

Osiguravateljski sektor u zemlji koja je već sada skoro tri godine meta najrazličitiji projektila za ubijanje ljudi i uništavanje zgrada i drugih objekata možda i nema neku sjajnu poslovnu situaciju. A samo odsukavanje navodno bi stajalo tri milijuna eura. Pitanje je koliko bi koštao sam popravak broda.

Njegova vrijednost prije havarije navodno je bila oko deset milijuna eura. Ostaje za vidjeti hoće li ukrajinski osiguravatelj i vlasnik iz Afrike uopće imati ne samo interesa, nego i mogućnosti za intervenciju kojom bi se brod prvo odsukao, a potom i odteglio do najbližeg ili najpovoljnijeg remontnog brodogradilišta.

Tako da na kraju nije nemoguće da bi trošak uklanjanja ovog ne sasvim bezazlenog plovila mogao pasti na teret državnog proračuna. Brod, odnosno njegovo eventualno prevrtanje, predstavlja ograničenu opasnost za okoliš, ali za jednu turističku zemlju, posebno za tako izrazito turističko područje kao što je Istra, i to predstavlja jedan krajnje nepovoljan razvoj događaja. Na kraju lako moguće neće biti druge nego da država posegne u vlastiti džep, a onda da dalje utjeruje troškove po Ukrajini i Africi. Koliko je to uopće moguće.

Ali bez obzira kako će se i kada na kraju razriješiti cijeli ovaj slučaj, Hrvatska bi svakako trebala pojačati svoje napore da njen kutak Mediterana ostane što je moguće čišći. Za zemlju koja ima tako veliki turistički udio u bruto društvenom proizvodu (BDP) kao što ga ima Hrvatska, to je gotovo egzistencijalno pitanje. Ovaj slučaj oko Raše koliko god bio neugodan i moguće i opasan za taj maleni dio obale, trebao bi biti možda i dodatni poticaj da se ovo pitanje dodatno prouči i analizira.

Nije stoga nimalo čudno da i načelnik Raše Leo Knapić apelira na državu da pod hitno napravi nešto kako se ne bi dogodila dodatna katastrofa, odnosno curenje tekućina koje su ipak ostale na brodu, u okolno more. Knapić je posebno istaknuo da mu nije jasno da Republika Hrvatska još uvijek nema adekvatan Zakon o hitnom postupanju u slučaju nezgoda i havarija na moru. Inzistira na tome da je to nedopustiva situacija koja se treba hitno riješiti.

Knapić dobro govori. Ovo što se događa u Raši svakako se može dogoditi i negdje drugdje na Jadran i to u puno većem obimu i s puno težim posljedicama i prijetnjama za ne samo more, nego i širi okoliš. Možda najbolji slogan u svim dosadašnjim brandiranjima i rebrandiranjima Hrvatske prema vanjskom svijetu, ne samo kada je u pitanju turizam, bio je - Mediteran kakav je nekada bio.

Naravno, i tu je bila mulja jer nakazne bloketare, pa i neki hoteli koji su osvojili naše kopno uz more sigurno nisu Sredozemlje koje bi nekome moglo pobuditi nostalgiju za time kako je naša obala nekada izgledala. Sada na puno mjesta ta obala sliči na nešto što je na pola puta između tragedije i farse. Ali more je gotovo kompletno ostalo potpuno nenačeto. I takvo bi svakako trebalo i ostati. Jer ako se i na tom segmentu situacija tako pogorša kao što se to dogodilo na kopnu, s turizmom kakav danas poznajemo možemo se pozdraviti.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast