piše rudolf frančula

Antifašizam: Proštinska buna

Sudionici Proštinske bune 1921. (slijeva): Luka Buić, Josip Ciliga i Mate Buić/Rudolf Frančula(Arhiva Glasa Istre)

Sudionici Proštinske bune 1921. (slijeva): Luka Buić, Josip Ciliga i Mate Buić/Rudolf Frančula(Arhiva Glasa Istre)


Veliki Istrijan Mate Balota (Rakljanac) napisao je 1932. godine pjesmu "Božićni račun z gospodinom Benedetom" koja je objavljena u zbirci "Dragi kamen". Tematika Balotine pjesme također je vladavina Italije Istrom.

Ovaj dio o talijanskom fašizmu u Istri završit ću citiranjem dijela te pjesme, meni posebno drage:

"Šjor Benedeto Božić je, litu je kraj

I mi imamo jedan stari račun,

Kako su moji stari vajk s tvojima imali

Zaš oni su se dobro zmež sebe poznali

Čuda lit su ti stari h van u grad hodili

Za druge, rabotu i kaštige, teške su šolde nosili

I dobri su šćavi bili, kad bi cekine brojili

Ko ne, vi ste lako rinuli kračun…

Šjor, za posle naših starih iz tvojih libri se zna

Jeno za drugim tako za blizu tri stotine lit

Šjori i šćavi su bili jedan skupan svit.

Šjori ki pišu, robu prodaju i zapovidaju

Šćavi ki sebi zalogaje od usta otkidaju

I van gori na brigu nose sve ča je bolje

Za vas je delalo cilo prostrano polje.

Tvoj did je sina u Benece sla

A moj je svega vika škulju na krovu ima.

Teror koji su talijanski fašisti vršili nad Hrvatima u Istri izazvao je pojedinačni, ali i organizirani otpor.

Tako je, već 1921. godine, početkom veljače, došlo do pobune seljaka Proštine, koju su fašisti ugušili 5.travnja 1921, nazvane "Proštinska buna".

Rudari Labinštine digli su pobunu (generalni štrajk) nazvanu "Labinsku republika" 2. ožujka 1921, koja je trajala do 8. travnja 1921. kada je ugušena oružanom akcijom talijanskih fašista.

Obje ove pobune bile su organizirani pokušaj otpora ugnjetavanog stanovništva Istre fašističkim paravojnim i paradržavnim grupacijama, koje su nakon talijanske okupacije, uz prešutni pristanak službene vlasti, terorizirale Hrvate, ali i Slovence u Istri. Bio je to prvi organizirani otpor fašizmu u Europi.

Specijalni sud za zaštitu države fašističke Italije od 1926. do 1943.godine osudio je na zatvor ili progonstvo 692 istarskih antifašista, a Vladimir Gortan osuđen je na smrtnu kaznu koja je izvršena u jednoj pulskoj uvali koja je kasnije prozvana "Gortanova uvala".

Sve do kapitulacije Italije 9.rujna 1943.godine fašisti "crnokošuljaši", kako smo zvali fašiste, zlostavljali su Istrijane. Tada je došlo do spontanog ustanka istarskog naroda nazvan i organiziran kao Narodno oslobodilački pokret (NOP). Može se reći da je to sada organiziraniji nastavak antifašističke borbe.

U borbi protiv fašizma i za nacionalnu pravdu isticali su se narodnjaci i mnogi svećenici, posebno ističem Božu Milanovića koji je odigrao veliku ulogu u mirovnim pregovorima nakon oslobođenja, kada su se saveznici suglasili sa Pazinskim odlukama o priključenju Istre Hrvatskoj.

U borbi protiv fašizma i dizanju svenarodnog ustanka učestvovali su i (rijetki) članovi komunističke partije. Svakako treba naglasiti da su se NOP-u priključili i mnogi istarski emigranti, među kojima je bilo i članova KP. NOP-u je pristupio i dio pripadnika talijanske zajednice.

Kapitulacijom Italije buknuo je u Istri opći ustanak. Razoružane su talijanske postrojbe, osnovan je operativni štab za Istru, I i III brigada i dva odreda. Pod oružjem se našlo 10.000 Istrana. Partizanske su jedinice kontrolirale cijeli poluotok osim Pule, Fažane i Vodnjana. Vlast preuzimaju Narodno oslobodilački odbori.

Povijesnim Pazinskim odlukama (13. i 26. rujna 1943.) Istra je ujedinjena sa svojom maticom Hrvatskom, što je potvrdilo i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH). Tim su se odlukama priznala također i prava talijanske zajednice.

U listopadu mjesecu 1943.godine dolazi do njemačke ofanzive kojom je prisilila partizane na povlačenje i ta vojska tj. nacisti preuzimaju vlast u Istri. U toj operaciji više od 2.000 naših boraca, isto toliko civila, izgubilo je živote, uhićeno ih je bilo više od 1.200, a u logore odvedeno više od 400 osoba, zapaljeno je i razoreno nekoliko stotina stambenih i gospodarskih zgrada.

NOP je nastavio djelovati u uvjetima okupacije i represije. Izvršeni su pokolji stanovništva u Šajinima, Bokordićima, Maloj Gajani, Križu. Iz dana u dan povećavao se broj pripadnika NOP-a, osnivaju se nove partizanske čete, aktivnost partizana sve je intenzivnija. Oživljen je i rad NOO. Uz partizanske čete, osnivaju se bataljoni, partizanska brigada (Vladimir Gortan).

U travnju mjesecu 1944.godine osnovan je i prvi talijanski bataljon "Pino Budicin", sastavljen od talijanski boraca. Te iste godine (1944.) osnovana je i naša Istarska 43.divizija.

Organiziraju se tečajevi i škole na hrvatskom jeziku. Osnivaju se glasila "Glas Istre", "Il nostro giornale", "Istarski vjesnik", jačaju kulturne djelatnosti. Na zgradi (Plovaniji) u selu Cvitići, u kojoj sam ja završio osnovnu školu i danas stoji spomen ploča na kojoj piše:

"U ovoj zgradi 1.srpnja 1944. godine počela je s radom prva hrvatska narodna škola".

Krajem travnja 1945.godine jugoslavenska armija s istarskim bataljonima započela je oslobađanje Istre. Pazin je oslobođen 7.05.1945. a istog dana predale su se i njemačke snage u Puli.

U narodno oslobodilačkoj borbi (NOB-u) sudjelovalo je 28.754 Istrana, od kojih je oko 5.000 poginulo u borbama. Istrani su se borili u pet prekomorskih brigada koje su iz Italije prešle u Jugoslaviju i sudjelovale u borbama za konačno oslobođenje Istre. Bilo je oko 5.800 civilnih žrtava, a u logore je odvedeno 21.509 Istrana.

Istrani su ponosni na svoje partizane, narodnjake, svećenike, koji su pružili otpor fašizmu, oslobodili Istru od tog zla i priključili svojo matici Hrvatskoj. Ponosni su na antifašizam.

Pamtimo zlo koje je fašizam nanio Istri i njenim stanovnicima, zato su vrijednosti antifašizma ugrađene, ne samo u temeljni akt Istarske županije Statut, već se iste štite, žive i u svakodnevnom životu.

U Istri su na primjer, za razliku od ostatka Hrvatske, ostali netaknuti spomenici koji se odnose na pojedine događaje, ličnosti iz NOB-a. Obilježavaju se značajniji događaji iz tog razdoblja, posebno donošenje odluke o priključenju Istre Hrvatskoj.

*Nastavak u sljedećem broju

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter