Piše zlatko crnčec

Mali iznajmljivači u velikom problemu

(Foto Luka Stanzl/Pixsell/Davor Kovačević)

(Foto Luka Stanzl/Pixsell/Davor Kovačević)


Novom poreznom reformom visina paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače apartmana mogla bi drastično porasti. U nekim slučajevima samo dvostruko, a u nekim i puno više. Ako ovakvo rješenje na kraju bude i usvojeno, to bi moglo dovesti do velikih poremećaja u tom segmentu turističke ponude.

Jedna od posljedica svega ovog moglo bi biti i to da znatno porastu cijene iznajmljivanja apartmana. A ako se to dogodi, a moglo bi se lako dogoditi, onda bi to, između ostalog, bio dodatni udarac na domaće goste. Odnosno na sve hrvatske građane iz unutrašnjosti kojima je, ako sami nemaju kakvu vikendicu, jedini način da vide Jadran da si iznajme nekakav apartman. Jer su im u današnje vrijeme hotelske cijene apsolutno nedostižne.

Prosječna hrvatska četveročlana obitelj može još kako-tako i ljetovati u apartmanu, ali u hotelu nikako. Nema šanse. Što pak znači da ako se cijene apartmana za iznajmljivanje znatno podignu, oni naprosto možda uopće neće ni doći na more. Ostat će kod kuće. To bi pak dodatno umanjilo prihode lokalne samouprave jer ma kako možda i bili financijski slabašni, domaći će gosti ipak nešto potrošiti i izvanpansionski. A ako uopće ne dođu, neće naravno potrošiti ništa.

Osim toga, većina privatnih iznajmljivača zaradu troši u Hrvatskoj. Novac koji oni zarade tijekom ljetne turističke sezone sav ostaje u domaćem gospodarskom sustavu. Posebno to vrijedi za one najmanje iznajmljivače koji si sigurno ne mogu priuštiti da tijekom zime odu na skijanje u Cortinu ili u Wengen ili u neke toplije južne krajeve, na nekakve Sejšele i slične destinacije. A takvih je možda i najviše.

S druge strane, vlasnici velikih hotela i resorta na hrvatskoj obali u velikom su dijelu stranci, bilo privatne osobe ili velike korporacije. I oni mogu potpuno legalno i u skladu sa zakonom svoj profit na kraju godine iznijeti iz zemlje. Što prevedeno znači da on neće ostati u hrvatskom gospodarstvu, nego će biti investiran negdje drugdje. Da je Hrvatska poslužila samo kao osnova i sredstvo zarade. Kada se uzme u obzir da vrlo često i menadžment i osoblje čini strana radna snaga, ni tu Hrvatska neće imati punu korist.

Oni će svoje zarade potrošiti negdje drugdje. A ni hrvatska poljoprivredno-prehrambena industrija također ne izvlači punu korist od turizma kakvu bi mogla. I hrana i piće često su iz uvoza. Naravno, Hrvatska je dio EU-a, odnosno zajedničkog tržišta. Ali i Francuzi i Talijani i Španjolci znaju itekako dobro zaobići pravila o zajedničkom tržištu EU-a, pa nerijetko favoriziraju ponudu vlastite industrije u turističkoj djelatnosti.

Ali da se ovaj tekst ne pretvori potpuno u obranu malih iznajmljivača, treba reći da ni oni nisu baš bez grijeha. Da često i nisu nimalo nevini. I da ni dosadašnji sustav plaćanja poreza nije bio baš najsjajniji i da ga je trebalo promijeniti. Usto je država trebala uvesti dodatnog reda u taj segment turizma gdje se zaista često lovi u mutnom. I gdje se nudi sve i svašta.

I gdje turisti često znaju gadno nastradati ostavljeni na milosti i nemilost dijelu pohlepnih iznajmljivača. To područje zaista zahtijeva da se u njega uvede reda. Da se dodatnim propisima zaštite turisti koji često prolaze svakako kada dođu na more u privatni smještaj. Ima tu zaista, blago rečeno, svačega. Ukratko, u ovom turističkom segmentu vlada jedan sasvim solidan kaos.

A da se ne govori o često zaista nakaznim bloketarama kakve postoje duž jadranske obale. Ali ni tu država nije reagirala, da one koji grade ovakve zastrašujuće građevine barem u osnovnim elementima prisili da poštuju nekakve norme vezano za to kako bi te kuće trebale izgledati.

U svakom slučaju, pred nama su zanimljivi dani. Rijedak je ovo slučaj da ova Vlada talasa, odnosno da ne inzistira na stabilnosti i izbjegavanju društvenih sukoba pod svaku cijenu. Ovo je sad slučaj kakvih dosad nije bilo previše. Bit će zanimljivo pratiti razvoj događaja.

Naravno da bi najpametnije bilo sve prijepore pokušati riješiti kroz razgovore zainteresiranih strana kako bi se pokušao postići nekakav elementaran kompromis. Kojim naravno nitko ne bi bio do kraja zadovoljan. A zbog kojeg nitko ne bi ni previše talasao. Tako će lako moguće na kraju i biti.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter