piše zlatko crnčec

Istanbulska ponovo među Hrvatima

| Autor: Zlatko Crnčec
(Snimili Patrik Macek / Pixsell, Davor Kovačević)

(Snimili Patrik Macek / Pixsell, Davor Kovačević)


Saborski zastupnik Hrvatskih suverenista pokušat će ishoditi da Sabor ujesen raspravlja o deratifikaciji takozvane Istanbulske konvencije. Naravno, od ove inicijative Marijana Pavličeka neće biti ništa. Ne postoji, naime, ni jedan jedini način da on uspije skupiti dovoljan broj potpisa koji bi onda prisilio vodstvo Sabora da njegov prijedlog stavi na dnevni red. Može računati samo na zastupnike Mosta i još kojeg neovisnog, što je daleko od potrebnog. Zastupnici Domovinskog pokreta sigurno se neće pridružiti iako su baš oni tijekom kampanje gotovo pa ultimativno tražili baš to - deratifikaciju Istanbulske konvencije.

Međutim, nakon ulaska u vlast i ovaj je zahtjev, kao i niz drugih, žrtvovan za više dobro. Ne treba očekivati da će DP pretjerano politički stradati od ovakvog manevra. Birači kratko i slabo pamte. Za par dana gotovo nitko se neće ni sjećati ni da je DP odustao od svog predizbornog obećanja niti da je Pavliček išta predlagao. Hrvatski suverenisti su preslaba stranka da bi zbog ovog mogli preuzeti dio biračkog tijela DP-u. Most je puno jača stranka i njihovo podsjećanje na ovaj zaokret domovinaca moglo bi polučiti određeni, ali nikako neki prevelik uspjeh. Jer kao što rekosmo, biračko tijelo jako površno prati sve što se događa. Uostalom, DP će svoje povlačenje pokriti na način da odlučno krene u zaštitu takozvanih klečavaca koji imaju čudnu ideju da kroz molitvu vrate autoritet muškarca u obitelji. A liberalna ljevica i nevladine udruge još čudniji strah da bi ta molitva čak mogla biti i uspješna.

Naravno, ova Pavličekova inicijativa ponovo će, barem privremeno, u prvi plan gurnuti ideološke i svjetonazorske prijepore. Mogli bi oni potrajati čak i neko dulje vrijeme s obzirom na to da su prošli i parlamentarni europski izbori, a skoro će biti gotovo i proljetno zasjedanje Sabora, pa bi rodna ideologija mogla poslužiti i politici i medijima i da popune prazninu nastalu prekidom sukoba oko klasičnih političkih tema.

Već se sada, praktički prvog dana rasprave o ovoj temi, vidi ta tradicionalna hrvatska politička i svjetonazorska zadrtost koje smo svjedoci u svim sličnim javnim prijeporima. Naime, iako je cijela priča oko rodne ideologije relativno nova stvar u našem javnom prostoru, svi oko nje imaju jasno i nepokolebljivo, točnije, krajnje zadrto stajalište. Grubo i pojednostavljeno rečeno, riječ je o tome da spol i rod nisu isto. Spol se dobija rođenjem, a rod je pitanje osobnog izbora. Ako je autor ovih redaka dobro pohvatao o čemu se radi u rodnoj ideologiji.

U svijetu je ova tema već dugo na vrhu liste raznih javnih debata. Iako bi čovjek očekivao da to nije tako, ni u zapadnim, demokratskim zemljama ne manjka zadrtosti i isključivosti. Pa je tako slavna književnica J. K. Rowling, autorica sage o Harryju Potteru, inače velika zagovarateljica prava istospolnih osoba, nakon što se usudila primijetiti da su neki zahtjevi zagovornika rodne ideologije otišli predaleko, čak počela dobivati prijetnje smrću. A glumci koji su se proslavili u filmovima po njenim knjigama, već je godinama bojkotiraju. Odnosno, kako se to sada moderno kaže, naprosto su je otkazali.

Ali vratimo se mi nazad na naše domaće prijepore. Činjenica da će Filozofski fakultet u Zagrebu imati kolegij Rodni studiji. Pavliček se boji za sudbinu svojih muških potomaka i za njihovu spolnu i rodnu ispravnost. Odmah mu je s ljevice došla strelica kojom ga se pitalo zar zaista ima tako malo povjerenja u muškost svojih izdanaka. I to je otprilike to. Tako će to izgledati, ako se ova tema uspije zakačiti za domaće javno mnijenje. Moglo bi to biti još jedno polje za svjetonazorske ratove. Budući da sve to ima veze sa spolnošću, da ne kažemo čak i seksom, ovi bi prijepori mogli u drugi plan gurnuti već desetljećima dominantne, ali već pomalo dosadne ustaše i partizane. Zanimanje za njih kao da polako blijedi. Pa bi i hrvatska desnica i njihovi ljevičarski protivnici mogli dobiti još jedno bojno polje na kojem bi se mogli javno svađati. Marijan Pavliček napiknuo je dobru temu. Ali birači jako površno sve to prate. Bitka oko rodne ideologije bit će žestoka, ali će se voditi samo među političarima i malobrojnom zainteresiranom javnošću.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter