piše dražen katalinić

Dobar start za treći mandat

Ilustracija/Dražen Katalinić (Snimili: Slavko Midzor/Pixsell / Davor Kovačević)

Ilustracija/Dražen Katalinić (Snimili: Slavko Midzor/Pixsell / Davor Kovačević)


Nakon održanih parlamentarnih pa nakon toga i europskih izbora te završenih koalicijskih pregovaranja i izoliranih incidenata pojedinih članova koalicijskog DP-a - poput vožnje u Ferrariju s osuđenim kriminalcima - Vlada konačno može neometano nastaviti sa svojim gospodarskim politikama. Narod bi rekao "u miru Gospodnjem". To se jasno dalo razaznati na jučerašnjoj Vladinoj sjednici na kojoj je premijer Plenković u puno komotnijoj i opuštenijoj atmosferi, bez nepotrebnih političkih osvrtanja, najavio primjerice da smo zasad jedina članica Europske unije kojoj je odobrena peta, dosad najizdašnija tranša sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost EU-a od čak 822 milijuna eura, a dobra je vijest da već najesen stiže još izdašnija, šesta tranša, s kojom ujedno počinje i snažnija dinamika uplate sredstava jer će svaka iduća tranša biti veća od one prije. I time je Hrvatska po apsorpciji europskih sredstava u jako dobroj situaciji, kaže premijer, u plusu smo 15 milijardi eura.

Odlični gospodarski trendovi započeti u prošloj godini, prelili su se i na ovu, sve najuglednije svjetske financijske institucije korigirale su nam stope gospodarskog rasta naviše, no određeni broj najavljenih projekta, poput uređivanja poslovanja kampova na pomorskim dobrima, morao je biti odgođen zbog izbora. Drugim riječima, zbog politike su nakratko morali biti prolongirani ekonomski projekti i neke Vladine odluke, a javnost je umjesto rastućih ekonomskih pokazatelja gledala najveće uspjehe DP-a, poput izbacivanja Srba iz Vlade (što je civilizacijsko dno) i parkiranja Ferrarija ispred izbornog stožera (što je, pak, vrhunac neukusa).

No, sada sve konačno sjeda na mjesto i Hrvatska nastavlja nezaustavljivo jedriti prema najmanje 80 posto standarda EU-a, sa sve više zaposlenih i rekordno niskim brojem onih na burzi rada, i bez političkih utega. Sreća naša pa Europska komisija ne gleda niti je zanimaju politički sunovrati pojedinaca iz stranke koja participira u Vladi nego isključivo gospodarski pokazatelji, Vladine politike i ispunjenje kriterija iz raznih mehanizama i fondova EU-a. A tu ne da možemo biti mirni nego bismo drugima mogli pametovati kako što bolje povući sredstva koja su nam na raspolaganju. Iz svega toga je vidljivo, što je naglasio i Plenković na sjednici Vlade, da je naša europska politika dobila potporu Bruxellesa.

Vlada na početku svojeg trećeg manadata tako starta s gotovo najvećim gospodarskim rastom među svim članicama EU-a, a uskoro nas očekuje i kruna svih dosadašnjih ekonomskih napora – na ljeto, naime, dobivamo vrhunski investicijski rejting A kategorije. Ali ne zbog najave gradnje muzeja žrtava komunizma ili čega već. I sama najava gradnje takvih ustanova zamara i javnost i Vladu, pa se danas, kao članica Schengena i eurozone, a uskoro i elitnog OECD-a, potpuno nepotrebno vraćamo u "olovne" godine i mitomaniju za koju smo mislili da smo je - kao moderna i gospodarski rastuća članica EU-a - odavno napustili. Tako da se uskoro možemo pripremiti na još jedne jalove i beskorisne rasprave o ustašama i partizanima.

Pri čemu smo gotovo pa zaboravili da za malo više od dva tjedna obilježavamo 11. godišnjicu članstva u europskoj obitelji. Tih 11 godina članstva počelo je davati više nego konkretne i vidljive rezultate, poput Pelješkog mosta i rasta plaća kojima smo dostigli Mađare, približili se Portugalcima, a iza sebe ostavili Bugare, Rumunje, Slovake i baltičke republike, dok nam je BDP po glavi stanovnika od 20.000 eura više nego dvostruko veći od zemalja regije. A počela je i sezona, kažu upućeni bit će još jedna rekordna.

Nakon 11 godina članstva u EU-u naravno da je vrijeme da rekapituliramo dosad učinjeno, ali i pogledamo prema naprijed jer novac iz europskih fondova neće teći zauvijek. Tempo će se malo usporiti već iduće godina, a od 2027. više ne možemo očekivati trenutni cunami europskog novca. Trebali bismo imati dovoljno vremena za podizanje konkurentnosti i jačanje privatnih ulaganja kako bismo nastavili s gospodarskim zamahom. S muzejima i Ferrarijima to baš i nećemo postići.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter