piše dražen katalinić
Nova nada burze rada
Ilustracija, Dražen Katalinić (Snimio Davor Kovačević, Arhiva Glasa Istre)
Baš negdje u ovo vrijeme, kad počinju upisi u srednje škole, a i fakultete, sjetimo se koliko nam obrazovni sustav i akademska zajednica općenito nisu povezani s tržištem rada, odnosno ekonomijom.
Iako cijelo vrijeme znamo da imamo previše nezaposlenih povjesničara umjetnosti ili dizajnera ili da upisujemo previše ekonomista, a premalo trogodišnjih obrtničkih smjerova, pred upise u srednje škole to sve nekako zaboravimo i nastavimo »po starom«, pa krene navala na gimnazije, a od fakulteta na studije komparativne književnosti i povijesti umjetnosti. I time svake godine formiramo buduću vojsku nezaposlenih jer upisuju srednjoškolska usmjerenja i studije za zanimanja kojih ili ima previše, ili nisu tražena. Pa odu u Njemačku raditi kojekakve poslove.
I čim završe upisi, zaboravit ćemo koliko su nam obrazovanje i znanost s jedne i tržište rada s druge strane, neusklađeni. Dekani fakulteta koji proizvode suficitarne kadrove zažmirit će na oba oka kada krenu upisi jer svaki novi brucoš znači veću financijsku zaradu fakultetu. I silne akademsko-poslovne rasprave i okrugli stolovi o potrebama tržišta rada najednom se zaborave. A diplomirani znanstvenici u suficitarnim zanimanjima postaju teret društva i državnog proračuna. Nova nada burze rada, ako hoćete.
Zbog svega toga Hrvatski zavod za zapošljavanje izdaje preporuke o tome koja bi zanimanja bilo dobro upisivati jer su deficitarna na tržištu rada, a koja, iz suprotnog razloga, ne. Ovaj hvalevrijedan potez HZZ-a nažalost samo je mali doprinos toliko spominjanom usklađivanju potreba ekonomije s obrazovnim sustavom. A ako je suditi po činjenici da svake godine i dalje imamo previše nezaposlenih fotografa i grafičkih dizajnera, a premalo krovopokrivača i medicinskih sestara, onda je i ovaj potez HZZ-a, nažalost, samo preporuka. Koju učenici i njihovi roditelji, izgleda, ne uzimaju baš previše u obzir.
Da nam je gospodarstvo neusklađeno s obrazovanjem vidjet ćemo u lipnju i srpnju, kada na burzu dođu oni koji su završili školovanje, no snažno zapošljavanje tijekom sezone potpuno će zasjeniti taj podatak. Pa ćemo se na jesen, kada krene školska nastava, opet sjetiti da smo propustili još jednu priliku da obrazovanje odgovori na potrebe privrede.
Pa ipak, iz tog ogromnog interesa za gimnazije i »suficitarne« fakultete, proisteklo je nešto pozitivno. Prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca, udio visokoobrazovanih između 25 i 34 godine nam je toliko skočio da u toj dobnoj skupini imamo više ljudi s diplomom nego Njemačka. I pri samom smo vrhu Europske unije, bolji od nas su jedino Poljaci i Maltežani.
Taj tzv. pozitivan utjecaj ljudskog kapitala u nastajanju na budući rast produktivnosti ekonomije, kako su to lijepo sročili u udruzi poslodavaca, može biti veliki problem za Hrvatsku uzme li se u obzir istovremeni demografski slom i nedostatak radnika s kojim je naša ekonomija suočena. Stoga nam je, kažu u HUP-u, potreban ubrzani prelazak mladih iz svijeta obrazovanja u svijet rada uz dualni model obrazovanja, po uzoru na najbolje svjetske prakse. Pozivaju na suštinski zaokret modela vođenja obrazovnih ustanova jer prema njihovim procjenama, fakulteti s državno financiranim upisnim kvotama primaju 30-ak posto više studenata nego što im je to potrebno. Predlažu da se fokus financiranja javnog obrazovanja preusmjeri s fakulteta na studenta. Također bi uveli državne ispite u osnovnu i srednju školu za mjerenje uspješnosti, uz zadržavanje državne mature.
A onda s druge strane, podcjenjujemo potencijal internacionalizacije visokoškolskog sustava s obzirom na to da nam udio stranih studenata čini tek 1,2 posto ukupne studentske populacije, po čemu smo najgori u EU-u. Što i ne čudi, jer nam je, primjerice, ugovaranje zdravstvenog osiguranja za strane studente u Hrvatskoj čak pet puta skuplje nego u Njemačkoj ili Češkoj, pri čemu strani student HZZO-u mora platiti upisninu od 1000 eura, što nema nijedna članica Europske unije, podsjećaju u Udruzi poslodavaca.
Pa iako smo po tome možda najgori u EU-u, zato smo barem visokoobrazovani i puni ideja. A Konfucije je svojedobno rekao da se ideje samo kod ljenčine množe.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
