Piše zlatko crnčec

Dobro je da su pregovori o vladi bili kratki

(Foto Davor Javorović/Pixsell/Davor Kovačević)

(Foto Davor Javorović/Pixsell/Davor Kovačević)


Iako je to malo tko očekivao, Hrvatska će novu vladu dobiti za manje od mjesec dana od parlamentarnih izbora. Tek je to nešto duže razdoblje od onog rekordno kratkog koje je bilo potrebno prije četiri godine, kada se već izborne večeri znalo tko je pobijedio, a vlada bila sastavljena 17 dana nakon toga.

Sada je situacija bila ipak kompliciranija, ali je sastavljanje vlade potrajalo tek kakvih desetak dana duže. Sabor će novu vladu izglasati moguće već ovog petka. Sudeći po tome kako se brzo došlo do dogovora, čini se da bi vlada HDZ-a i DP-a mogla biti poprilično stabilna. Naravno, neće sve ići baš tako glatko.

Nakon što je HDZ popustio oko SDSS-a, sljedeći problem, financiranje tjednika Novosti, eventualno može biti problem tek krajem ove godine, kada će se slagati proračun za 2025. Naime, Novosti su već u proračunu za tekuću godinu i tu nikakvih promjena neće biti.

Što se tiče zahtjeva koje je iznio Stjepo Bartulica, a iza kojih je stalo i vodstvo DP-a, ni tu se ne čini da bi oni mogli napraviti nekih velikih problema. Nitko nema ništa protiv doseljavanja useljenika hrvatskog podrijetla iz južne Amerike.

Kao ni protiv toga da strani radnici dolaze u one gospodarske grane gdje nedostaje domaćih, a ne da se pomoću njih snižava cijena rada. Pa o tome je tijekom kampanje javno govorila predsjednica Radničke fronte Katarina Peović.

Ili zašto bi netko imao nešto protiv toga da se osnuje institucija koja bi obilježila stradanja tijekom komunizma. Jedino ostaje visjeti ovaj zahtjev Bartulice oko nekakve revizije mjera koje je Vlada donosila tijekom korone.

Bit će ova vlada i svojevrsni eksperiment. Tek treba vidjeti kako će HDZ hendlati koalicijskog partnera koji je politički desniji od njih. Kao i kako će ovaj pokušavati očuvati svoju političku vidljivost i izbjeći pad u političku sjenu starijeg koalicijskog partnera. Zasad stvari idu prilično glatko.

Odnosno, idu od trenutka kada je HDZ napravio ključan ustupak, da SDSS neće biti dio vladajuće većine. Iako mnogi na ovaj potez gledaju kao na veliki zaokret Hrvatske udesno, o tome nema ni govora. Niti je osam godina SDSS-a u vladajućoj većini učinilo Hrvatsku ljevijom, niti će je četiri godine SDSS-a u oporbi učiniti manje demokratskom. SDSS, uostalom, za sebe tvrdi da je stranka kao i svaka druga.

Odavno su pristali na klasičnu parlamentarnu igru, koja nekad neku stranku dovodi na vlast, a nekad je ostavlja u oporbi. Ovog puta se dogodilo ovo drugo. Neke histerične reakcije dijela medija i oporbe pokazuju samo da je i dobar dio hrvatske ljevice još uvijek mentalno u onome što se događalo devedesetih. Iako sami za to često znaju optuživati tvrdu desnicu. Kao da i oni ne shvaćaju da je rat završio prije 29 godina.

I da to što je Milorad Pupovac sada u oporbi nikako ne znači da za četiri godine neće ponovo biti u vladi. Možda baš on osobno. A da je sada naprosto ispalo drukčije. Čemu uopće izbori ako neka stranka uvijek mora biti dio vlasti.

Zanimljivo je i da su ovih dana prema Pupovcu prilično brutalni bili baš neki mediji koji sebe doživljavaju lijevo liberalnim. Neki mu očito jako teško opraštaju dugogodišnju suradnju s Plenkovićem.

Koaliciju DP-a i HDZ-a eventualno bi mogli uzdrmati lokalni izbori. Vukovar je baza DP-a, a HDZ jako boli da već četiri godine nema gradonačelnika. Na izborima u svibnju 2021. bila je to jako tvrda utakmica. Ali i to se može riješiti dogovorom, formalnim ili prešutnim.

Uglavnom, oba su partnera prilikom pregovora pokazala političku zrelost. Čak i DP, koji sada debitira kada je u pitanju sudjelovanje u Vladi, pokazuje znakove političke zrelosti. Iako premijer Plenković možda i pretjeruje, često i rabeći riječ stabilnost, stabilna je vlada u ovakvim vremenima vrlo važna stvar.

Ne živimo u onim za Europu zlatnim šezdesetim ili sedamdesetim kada si je, recimo, Italija mogla dopuštati luksuz da joj vlada pada svakih nekoliko tjedana. Vremena su prilično zahtjevna i u svijetu i u Europi, a na žalost i u našem istočnom susjedstvu.

Ti se politički sukobi odražavaju i na gospodarstvo, pa su vlade prisiljene posezati za mjerama koje su se prije par godina činile nezamislivima. Tako da je dobro da se vlada formira ovako brzo nakon izbora.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter