Piše Tihana Tomičić

Plenković želi vladu čistoga centra

Andrej Plenković / Tihana Tomičić (Snimili Robert Anić Pixsell / Davor Kovačević Novi list)

Andrej Plenković / Tihana Tomičić (Snimili Robert Anić Pixsell / Davor Kovačević Novi list)


Ništa kontra anketa - to bi mogao biti zaključak sinoćnje izborne noći u kojoj je HDZ ostao relativni pobjednik izbora, a kako večer odmiče (ovaj se tekst piše oko 23 sata), tako njihovi rezultati još i rastu. Upravo su to ankete i predviđale, kad su HDZ-u davale minimalno 60 mjesta bez dijaspore, a SDP-u manje od 45 mandata.

Završe li na kraju, nakon službene objave rezultata, na 66 mandata kao 2020. godine, ili s kojim manje, svejedno je - HDZ-ovci jesu relativni pobjednici ovih izbora i Andrej Plenković kreće u formiranje svoje treće vlade. U tome kao partnere nikako ne vidi Domovinski pokret, a još manje Most, nego će ciljati na manje stranke centra i lijevog centra, odnosno Posavčev Sjever, Fokus-Republiku i koaliciju IDS-PGS koja je jedina ostvarila bitno veći uspjeh nego su ankete predviđale. Zasluga je to »mirnog čovjeka s Krka« Darija Vasilića koji je dobio dosta glasova u 8. jedinici, ali i povratka Nina Jakovčića u veći angažman u stranci, a on dobro zna kako se teren drži pod kontrolom. Njima će Plenković ponuditi suradnju, a oni će je uvjetovati onim što je za lijevi centar conditio sine qua non svake suradnje ili nesuradnje s Plenkovićem, a to je Ivan Turudić. Ako on odstupi, tada sve postaje moguće i već za koji dan nova vlada Plenkovića, manjinaca i ovih stranaka centra - postaje moguća.

Naravno, opcija je i razgovor s DP-ovcima, no problem je što većina njih ne želi Plenkovića, a dio onih drugih, koji čine liberalnije krilo Penavine stranke, ne želi SDSS. Dakle, Plenković bi se s njima morao upustiti u trgovinu i cijepanje, a to ne želi.

Uostalom, politika koju on vodi potpuno je podudarna s politikom Europske komisije Ursule von der Leyen, a ta struja sigurno ne želi da u Hrvatskoj ojača krajnja desnica.

A da je politika nemilosrdna i brutalna, pokazuje činjenica da je s ovim rezultatima i podbačajem SDP-a i saveza Rijeke pravde, predsjednik Zoran Milanović već postao stara vijest. Više nitko ne pita kad će njegova ostavka, jer je jasno da nema gotovo nikakve šanse da sastavi vladu, pa makar i manjinsku. On uvijek može povući još neki iznenađujući potez, ali u ovom trenutku čini se da je Plenković taj koji sakuplja 76 potpisa, dok je Milanović miljama daleko od toga. Prvenstveno zato jer uz sebe nema manjince, onih magičnih osam ruku.

Da je odmah po objavi svoje kandidature Milanović dao ostavku na mjesto predsjednika, teško da bi ga Plenković uspio samo tako pobijediti. No, nije to učinio, odigrao je ziheraški, a uz to je i rubno kršio Ustav, i zato je od birača kažnjen. Kampanja mu je bila destruktivna, a hrvatski birači nisu pobornici takvog modela. Nisu bili ni ranije - zato je čudno da je Milanović pomislio da će odjednom kod njih pobijediti agresivnost.

Na koncu, ogroman odaziv kojem smo svjedočili, zapravo je najbolja vijest ovih izbora. Moguće da to ima veze s činjenicom da je predsjednik Zoran Milanović sazvao izbore za srijedu, moguće i s tim da je uglavnom dan bio sunčan, ali sigurno najviše s činjenicom da su nakon niza godina na birališta pohrlili - mladi. Oni su pobjednici ovih izbora, oni su dokazali da se itekako nisu svi iselili i, još više, da se neće dalje iseljavati. Umjesto da nezadovoljni odu iz Hrvatske, odlučili su pokazati što misle. Misle slično kao stariji - glasovi su se podijelili u dosadašnjem prosjeku. No, pritom se pokazala još jedna stvar, a to je da su društvene mreže ovoga puta odigrale vrlo važnu i pozitivnu ulogu u mobilizaciji mladih. Posebno na Tik Toku, ali i na drugim mrežama, zadnjih tjedana dominirali su sadržaji vezani uz politiku i konkretno ove izbore, a bilo je i jako puno edukacije o načinu kako se glasa. Politika je napokon doprijela do mladih, i to je odlična vijest.

Stariji ljudi skloniji su, naravno, vjerovati da su mladi i nezainteresirani, i izgubljeni, da im nedostaje informacija i znanja, ali to je naravno potpuno pogrešno. Društvene mreže pomogle su njihovoj informiranosti, glede i unatoč našim strahovima o tome da su putem društvenih mreža mnogo više izloženi fake newsu nego tradicionalna publika čitatelja novina i gledatelja tv dnevnika.

Stoga su mladi ovoga puta istinski pobjednici ovih izbora.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter