Hvala Bogu pa se hrvatsko društvo ipak mijenja i ide naprijed. Ustavni sud jučer je objavio da je odbio zahtjeve podnositelja koji su osporavali ustavnost Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola, a svi dobro znamo da se radi o udruzi U ime obitelji i Željki Markić, osobi koja je u neka mračnija vremena prije točno deset godina radila na tome da se društvo podijeli, s ciljem da na svaki način zaostaje za Europom i općenito modernitetom kakav se danas očekuje.

Sjetimo se, u Hrvatskoj je krajem 2013. godine održan referendum o braku. Na svojim stranicama, udruga U ime obitelji svake godine početkom prosinca obilježava - godišnjicu referenduma! Pa kažu: »Ovo je godišnjica prvog referenduma u Hrvatskoj koji su inicirali sami građani. Referendum o braku održan na prvu nedjelju došašća, 1. prosinca 2013. godine, šokirao je svojim ishodom vrlo glasne zagovornike istospolnih zajednica i utišao njihovu kulturnu revoluciju koja je imala za strateški cilj institucionalno nametnuti hrvatskom društvu rodnu ideologiju i tzv. gay brakove.« No, bilo je to i vrijeme kad je jačala struja Tomislava Karamarka u HDZ-u, kad je Hrvatska ubrzano hodala u rikverc, kad je tadašnja vlast Zorana Milanovića ispraćena plinskim bocama na ulicama, i kad je u Karamarkovoj vladi »čudnovatih kljunaša« ministar kulture mogao biti Zlatko Hasanbegović.

U međuvremenu, u Hrvatskoj je legalizirano udomljavanje i usvajanje djece od strane istospolnih partnera, izglasano je »registrirano partnerstvo« kao oblik istospolne bračne zajednice, a vlast u glavnom gradu i nizu drugih drže stranke progresivnog predznaka. Građani, to jest birači, u ovih su deset godina jasno pokazali što misle o retrogradnoj politici pokreta U ime obitelji, koji je u međuvremenu neslavno nestao sa scene, jer je izgubio glavni razlog postojanja, a to je nametanje konzervativne klerikalne agende koja je potpuno povijesno prevladana. Možemo misliti što hoćemo o Andreju Plenkoviću, ali njegov je HDZ danas građanski HDZ blagog desnog centra. A gdje bi Hrvatska bila da je na vlasti ostala klerikalno-nazadnjačka Karamarkova koalicija snaga, pitanje je. Možda bi gledali u leđa Viktoru Orbanu i Poljacima, na začelju Europe.

U tom smislu, i Ustavni je sud pokazao svijest o društvenom trenutku u kojem se nalazi. Naime, odredbe zakona koji je stupio na snagu 2014. i kojim su prvi put priznata neka prava istospolnih parova pred Ustavnim sudom osporavalo je troje predlagača - Petar Marija Radelj, Apologetska udruga blaženi Ivan Merz i udruga U ime obitelji. Odbijajući njihove zahtjeve Ustavni sud je istaknuo da je pravo na poštovanje obiteljskog života zajamčeno svim osobama, bez obzira na spol, seksualnu orijentaciju i rod ili rodni identitet te je pod izravnom zaštitom Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava.

Sve se ovo, uostalom, poklapa i s trenutkom u kojem papa Franjo u same dane Božića svojim potezima poručuje kako i u Crkvi svijest o pravu svakog čovjeka na obitelj i slobodnu seksualnu orijentaciju postaje temeljno ljudsko pravo. Samo dan nakon što je u ponedjeljak 18. prosinca Vatikanski doktrinarni ured izdao deklaraciju u kojoj se dopušta svećenicima da mogu blagoslivljati istospolne parove, isusovački svećenik, velečasni James Martin, blagoslovio je u utorak 19. prosinca prvi gay par.

I premda odluka pape Franje o blagoslovima ne mijenja katoličko protivljenje istospolnim brakovima, ipak je pokazatelj novog pristupa Katoličke Crkve homoseksualnosti. Taj potez može se protumačiti kao dio doktrine pape Franje. On poručuje da »kršćani uvijek trebaju biti nemirni i otvoreni za promjene.

- Kršćanska vjera – upamtimo – nije namijenjena da potvrdi naš osjećaj sigurnosti, da nam dopusti da se smjestimo u udobna vjerska uvjerenja i da nam ponudi brze odgovore na složene životne probleme, izjavio je papa Franjo, i nakon toga proveo niz promjena koje uključuju i odlaske s dužnosti niza homofobnih biskupa u cijelom nizu država.

Svijet se mijenja i onaj tko to ne vidi - sam si je kriv. U tom smislu, i uloga Ustavnog suda u Hrvatskoj ima veliku težinu. Je li pritom Ustavni sud uspio ostati izvan dnevne politike, to će svatko prosuditi sam, no u svakom slučaju ovom je odlukom pokazao da prati evidentne društvene promjene, koje se jednostavno ne mogu ignorirati.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast