Hrvatska je uvijek bila zemlja masovnog turizma. Od izgradnje megahotela krajem socijalističkog razdoblja, sve dok turisti nisu počeli tražiti autentičnost, manje OPG-ove ili luksuzne hotele izolirane od gužve, temeljili smo se na masovnosti. I platežna moć gostiju bila je najčešće prosječna, no nakon faze pandemije promijenili su se i zahtjevi tržišta, i odgovori samog turističkog sektora. Danas smo zemlja koja ima sadržaje i za sve zahtjevnije goste.

Danas dobar dio potrošnje čine turisti iz SAD-a i skandinavskih zemalja, koji tradicionalno imaju bolja primanja nego žitelji nama susjednih zemalja, i čiji su mjesečni prihodi iznad tri tisuće eura.

Jedno od istraživanja pokazalo je da turisti u Hrvatskoj u prosjeku troše 140 eura dnevno po glavi, što znači da dolaze sve imućniji gosti, a zanimljiv je i podatak da izrazito raste i razina obrazovanja gostiju, pa tako fakultetsko obrazovanje ima 42 posto turista u Hrvatskoj, pri čemu 41 posto u Jadranskoj Hrvatskoj i 45 posto u Kontinentalnoj Hrvatskoj. To se vidi i po podacima o mjesečnim primanjima kućanstva pri čemu je rast dolazaka gostiju s većim primanjima veći negoli inflacija u drugim zemljama. To znači da privlačimo novi segment gostiju više platežne moći. A iz podataka možemo zaključiti da smo uspjeli odgovoriti i na sve njihove zahtjeve i očekivanja.

I zaista, da se nađemo u poziciji osobe koja u Hrvatskoj traži bilo koju vrstu smještaja, gastroponude ili ekstra sadržaja neke nove, dodane vrijednosti, nema toga što se u sezoni u Hrvatskoj ne može naći. Tko želi osamu - može. Tko želi parti i gužvu - može. Tko želi mir i domaću hranu - može. Tko želi najbolju spa uslugu i hotel s visokom kuhinjom gdje nema pristupa galami i maloj djeci - može. Tko želi biti sa svojim kućnim ljubimcem u svakoj aktivnosti - može. Tko želi adrenalinsku zabavu - može.

Hrvatska je zemlja koja nudi sve moguće sadržaje, barem u ljetnoj sezoni, a struktura gostiju to i potvrđuje. Uostalom, nema te slavne osobe koja ljeti ne uđe u hrvatske vode - najčešće kao korisnici nautičkog turizma i gosti na skupocjenim jahtama, ali s razvojem malih zračnih luka, kakve postoje i na Lošinju, Braču ili uskoro pored Šibenika, i najbogatiji gosti sa svojim privatnim jetovima mogu dolaziti u Hrvatsku gdje god hoće.

Statistika upravo to i potvrđuje - najveći udio gostiju s višim primanjima kućanstva zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, dakle na dalmatinskim otocima, pa Istarskoj županiji koja nudi sve što turistu može pasti na pamet. Gosti s prosječno najvišim primanjima kućanstava dolaze iz Belgije, Nizozemske, skandinavskih zemalja, Švicarske i SAD-a, a s obzirom na glavni motiv putovanja, najviši udio gostiju s primanjima kućanstava iznad 3.000 eura je među onima koji su motivirani razgledavanjem te kulturom i umjetnošću.

No, s druge strane, u protekloj je godini, kao i u ovoj, i dalje ipak najviše gostiju iz Njemačke, Slovenije, Hrvatske, Austrije, Poljske i Češke. Uz to, turisti iz Srbije bilježe rast od 11 posto u dolascima, kao i oni iz Bosne i Hercegovine, što pak dokazuje da i dalje ima dosta uobičajenog smještaja prosječnih cijena, koje se ostvaruju najčešće u privatnom smještaju. Hotelska klijentela je malo više razine potrošnje i malo viših očekivanja, a kad je u pitanju klasična klijentela, tada i lokalne vlasti, koje će od nove godine imati znatno veće ovlasti u kreiranju strukture turizma na svom području, dobivaju priliku kreirati svoj razvoj.

Zanimljiv je u tom smislu trend sprečavanja daljnjeg »over tourisma«, odnosno kontroliranja daljnje apartmanizacije. To nije samo trend koji svjedoči da je lokalnim sredinama dosta betonizacije nego i trend koji potvrđuje da dio turističkih centara ciljano planira, stopiranjem »prekomjernog turizma«, okrenuti svoj fokus upravo prema gostima viših zahtjeva, a i više platežne moći. Dubrovnik je prvi od takvih gradova, a slijedit će ga zacijelo i neki istarski gradovi koji su dosad jednostavno bili prebukirani i postali »žrtve prekomjernog turizma«.

No, tako i treba biti, to se zove planiranje razvoja, i u svakoj osvještenoj turističkoj zemlji to je trend, koji Hrvatska sada samo nastavlja slijediti. Bespoštedna apartmanizacija i bitka za bilo kakvog gosta, više nije glavni cilj. Sad je cilj gost više platežne moći koji cijeni red, mir, dobru hranu i visoku ponudu.

Kao i za svaki trend, i za ovaj vrijedi pravilo da će profitirati onaj tko prvi uoči i primijeni nova pravila.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast