Kada se dogodi bilo kakva nesreća u prometu, najbitnije je da nema ljudskih žrtava. Tako će biti i s jučerašnjom nesrećom, kada se u jutarnjim satima teretni vlak pun kukuruza zabio u pružno vozilo za održavanje pruge između Škrljeva i Meje.

Prizor teretnog vlaka koji je iskočio iz tračnica nije oku ugodan i izgleda kao da se opet snimaju »Kapelski kresovi«, a epizoda priča o partizanskom odredu s Tuhobića koji je u diverzantskoj akciji izveo diverziju kako bi poremetio opskrbu talijanskog okupatora. Šalu na stranu, svi znamo da je željeznička pruga izuzetno bitna za razvoj riječke luke i podizanje njezine konkurentnosti.

Što se tiče cestovne infrastrukture, odradilo se gotovo sve kada je riječka luka u pitanju. Ali kada je riječ o željezničkoj infrastrukturi, svi planovi ostali su planovi i još uvijek nitko ne zna kada će se graditi moderna pruga od Rijeke do Zagreba. I ne samo da se ne zna, nego je pitanje u kakvom je stanju postojeća željeznička infrastruktura u i oko Rijeke, ali i u cijeloj Hrvatskoj.

Ne treba biti previše pametan kako bi se zaključilo da je riječ o čemeru i jadu. Kao da je željeznica neželjeno siroče za koje nikoga nije briga. Svako toliko kada se upriliči nekakav skup o spajanju Hrvatske na prometne koridore, nema političke face ili direktora državnih prometnih poduzeća koji neće naglašavati da je sljedeći front koji se mora otvoriti onaj željeznički i da željeznica mora doživjeti renesansu jer je riječ o prometnoj infrastrukturi koja je ekološki prihvatljiva i čiji razvoj potiče Europska unija. A što mi imamo. Najbolje se vidi iz primjera zadnje željezničke nesreće zbog koje će Rijeka biti u željezničkoj blokadi. Kao da je stvarno riječ o vremenu Drugog svjetskog rata.

Tako član uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić koji je bio na mjestu nesreće nije znao odgovoriti do kada će trajati željeznička blokada Rijeke. Ne zna ni tko će platiti štetu koja zbog toga nastaje, a ona nije mala. Već je mudro odgovorio da HŽ Infrastruktura ima zakonsku obavezu čim brže osposobiti prugu za promet.

A dok se ne utvrdi odgovornost koja će pokazati tko će platiti odštetu, Barišiću nije bilo druge nego konstatirati tužnu hrvatsku željezničku realnost - morat će pričekati dok se ova pruga ne otvori jer alternativnih pravaca nema. I onda je naglasio da je i to jedan od razloga zbog kojih krećemo u izgradnju nizinske pruge od Rijeke do Karlovca. Eto, najavio čovjek po tisućiti put ono što su mnogi ministri najavljivali desetljećima prije njega, a može biti da će se iste rečenice citirati i nakon njega.

Povijest kaže da su staru prugu Rijeka - Zagreb - Budimpešta izgradili Mađari 1873. godine. Dužina joj je 330 kilometara i teretnim vlakovima je potrebno oko 10 sati do mađarske granice uz prosječnu brzinu od samo 30 kilometara na sat, dok putničkima treba oko pet sati, s prosječnom brzinom od 65 kilometara na sat. Prema projektima nove željezničke pruge čiji je početak gradnje najavljivao i tadašnji ministar Božidar Kalmeta, ako ga se još netko sjeti osim kada pročita vijesti iz crne kronike, nova pruga bila bi 50 kilometara kraća i cijelom trasom bila bi dvokolosiječna.

Putovanje teretnih vlakova do mađarske granice skratilo bi se za pola, na pet sati, a putnički bi stizali za dva sata. U usporedbi s onim što imamo danas, zvuči kao znanstvena fantastika. No, projekt je ostvariv, ali ono što ga koči je ljudski faktor. Činjenica je da je riječ o projektu od preko milijardu eura, ali financijska konstrukcija dala bi se zatvoriti. Nema nikakve sumnje da bi se mogao izvući golem europski novac, ali kao da nema političke volje da se krene ozbiljno. Ako su Mađari krajem 19. stoljeća mogli u tri godine izgraditi željezničku prugu, nije normalno da Hrvatska od samostalnosti 1991. godine po tom pitanju kao da ništa ne radi, osim što sve vlade i sebi i građanima mažu oči izradom projekata.

U tom kontekstu tragikomično zvuče i riječi potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića koji je prije nekoliko mjeseci izjavio da je za gospodarski razvoj Hrvatske najvažnija željeznička pruga Rijeka - granica s Mađarskom. U stvarnosti, nakon prometne nesreće u kojoj srećom nije bilo ljudskih žrtava, Rijeka je u željezničkoj prometnoj blokadi, a do kada će biti, teško je reći. No, nije teško reći da se na ovaj način čini velika šteta i sramota riječkoj luci, ali i Hrvatskoj.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast