Piše Zlatko Crnčec

Proračun ne odlučuje izbornog pobjednika

Ilustracija / Zlatko Crnčec (Snimio Davor Puklavec/Pixsell / Davor Kovačević)

Ilustracija / Zlatko Crnčec (Snimio Davor Puklavec/Pixsell / Davor Kovačević)


Vlada je predložila državni proračun za 2024. koji će u odnosu na ovogodišnji imati prihode veće za tri, a rashode za čak 11 posto. Ovo povećanje rezultat je dodatnih davanja za plaće zaposlenih u javnim i državnim službama, te dodataka na mirovine i njihova rasta. Podaci s jučerašnje sjednice Vlade pokazuju da si Hrvatska može priuštiti ovakvo povećanje rashoda jer je većina financijskih indikatora dobra ili solidna. Deficit proračuna u 2024. bit će samo 1,9 posto BDP-a, što je daleko ispod tri posto koje zahtijeva EU. Vanjski je dug tek nešto veći od 60 posto BDP-a, što stavlja Hrvatsku među manje zadužene članice EU-a.

Naravno, punjenju proračuna pridonijela je i inflacija. Prihodi od PDV-a puno su veći nego prethodnih godina i oni se sada prelijevaju natrag građanima kroz povećanje plaća i ostalih davanja. Međutim, to vrijedi samo za one koji svoje plaće dobivaju iz državnog proračuna. Ove smo godine bili svjedoci štrajkova i prijetnji štrajkovima raznih državnih zaposlenika. I gotovo su svi oni bili uspješni za one koji su ih organizirali. Oni koji rade u privatnom sektoru nisu bili te sreće. Plaće onima koji rade u privatnim tvrtkama bile su po pritiskom i zbog uvoza jeftine radne snage iz dalekoistočnih država koji su zamijenili one koji su zadnjih godina otišli put Njemačke i ostalih bogatih sjevernih europskih država. Nema ovdje nikakve zamjerke zaposlenima u državnom sektoru, ali zaista valja primijetiti ovu razliku. Naravno, ne može Vlada ni na koji način dovesti do toga da privatni poslodavci svojim radnicima odmah povećavaju plaće. Ali neizravno i u nešto dužem roku može. I to stvaranjem uvjeta da se u Hrvatskoj što više proizvodi roba s dodatnom vrijednošću, što sa sobom onda nužno nosi i povećanje plaća i u privatnom sektoru.

Oporba će sigurno, uostalom to već i radi, prikazivati ova povećanja proračunskih rashoda kao Vladin predizborni potez kojim će građanima prikazivati da im povećava plaće novcem koji im je prije toga uzela preko povećanja prihoda od PDV-a zbog inflacije. I tu će dobrim dijelom biti u pravu. Ali inflacija, čiji su uzroci ipak ponajviše izvanjski faktori, dovela je do povećanja cijena pa je realno povećanje plaća i davanja puno manje nego što govore postoci. Tako da zamjerka o predizbornom potkupljivanju dijelom i nije točna. Istina je, naime, da Vlada nominalnim povećanjima vraća građanima veliki dio ono što su zbog viših cijena uplatili u proračun. Ali to je jedino razumno rješenje i za njim su posegnule i sve ostale europske Vlade. Tako da je nekakva realna razina predizbornog potkupljivanja birača puno manja. A i za tim predizbornim trikovima posežu i posezali su sve dosadašnje hrvatske Vlade.

Neke su nakon toga pobjeđivale, a neke gubile na parlamentarnim izborima. Tako da se slobodno može reći da povećanje proračunskih davanja aktualnoj vlasti možda i može nešto malo pomoći, ali takve stvari ne odlučuju ishod izbora za Sabor. Puno je tu drugih elemenata u igri koji su puno važniji od toga je li neka skupina državnih službenika ili namještenika uspjela u borbi s državom isposlovati povećanje svojih primanja.

Ovo povećanje plaća u državnom sektoru dovest će i do toga da će održati domaća agregatna potražnja, a istovremeno je novac u velikom dijelu otišao onim državnim zaposlenicima čije su plaće bile jako male i s kojima se moglo jedva preživjeti. I taj će novac gotovo sav biti potrošen u Hrvatskoj. Teško da će netko od sudskih službenika koji su štrajkali više od mjesec dana to teško izboreno povećanje plaće trošiti u nekom mondenom skijalištu u Austriji ili Švicarskoj. Potrošit će ga u Hrvatskoj kupujući osnovne životne potrepštine i plaćajući komunalije.

Ne treba uopće sumnjati da će predstojeća saborska rasprava o proračunu biti burna i tvrda. Ipak je to zadnji proračun prije izlaska na birališta. Ali ni ona ni sam proračun neće odlučiti izbornog pobjednika. Mada uopće ne bi bilo loše da to bude tako. U zemljama razvijene demokracije porezna i fiskalna politika ozbiljne su predizborne teme. U Hrvatskoj još uvijek nisu. Kada to postanu, Hrvatska će biti ozbiljna europska država. A do tada će izbore odlučivati plakati u Vukovaru i korupcijske afere.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter