Oni koji ne žele ništa vidjeti, a žele biti jako pametni, mudro će zboriti kako je ova turistička sezona rekordna, da podsezona obara sve rekorde, da je Hrvatska opet bila hit destinacija i da su u krivu svi oni koji su se tijekom ljeta bavili cijenama kuglica sladoleda. Sa zavezanim očima oni će upirati prstom u one koji su upozoravali da je drumsko razbojstvo u turizmu dugoročno neodrživo. Živimo u vremenima kada se ništa ne može sakriti i kada na društvenim mrežama i raznoraznim platformama umjesto prekrasnih vala osvanu računi koji svjedoče o nenormalnoj pohlepi kvaziturističkih djelatnika. Trend je da se Hrvatska sve više percipira kao skupa turistička destinacija koju je pametno zaobići nakon što su se oni koji žive od turizma razmazili i spremni su neprestano dizati cijene. Najprije zbog inflacije, a onda zbog uvođenja eura. I veliki dio pri tom nije spreman gostima dati adekvatnu uslugu za paprenu cijenu. Našega bahatog iznajmljivača ne zanima praćenje ekonomske situacije u Europi, u zemljama iz kojih dolaze naši najbolji gosti, a to su Italija, Austrija, Njemačka i srednjoeuropske zemlje. A da prate ekonomske vijesti, što bi trebali ako su pametni, shvatili bi da se u Europi koja je sve više opterećena gospodarskim problemima prevrće svaki, ne euro, nego cent. Sve se teže živi, a kada je tako, potencijalni gosti triput će razmisliti hoće li uopće ići na godišnji odmor. A ako se već odluče na putovanje, jednako tako će dobro promisliti gdje će potrošiti novac kojega i oni, kao i hrvatski građani, imaju sve manje. Možemo se mi tješiti da smo raj na zemlji, ali teško da će ljudi po inerciji dolaziti u taj raj. Pogotovo ako su se već gadno opekli. Moglo bi biti da će zbog bezobzirnosti najviše ispaštati oni koji se najviše bahate, a najmanje ulažu, dok goste shvaćaju kao priliku za brzu zaradu s kojom će se kupovati automobili bez ikakve želje da se podiže kvaliteta smještaja i ponude.

Da je vrijeme za oprez i prizemljenje kada je riječ o zaradi, tvrdi i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić. On iz Londona, gdje se održava turistički sajam World Travel Market (WTM), upozorava da svako osjetno povećanje mora biti popraćeno kvalitetom, novim ulaganjima i investicijama, odnosno rastom kvalitete u različitim segmentima turističke ponude. No, što vrijedi Staničićevo upozorenje kada naš čovjek sve najbolje zna i uvjeren je da će dok je svijeta i vijeka europski gosti bez puno razmišljanja dolaziti na najljepšu obalu na svijetu bez da pitaju koliko to košta. Nemaju oni što izvoljevati, za mjesto u raju imaju da se isprse.

A što se u Londonu priča kada je riječ o turističkim trendovima. Priča se o istraživanju koje je pokazalo da će rastući troškovi putovanja i odmora smanjiti potražnju među putnicima. Globalno gledajući više cijene su se pokazale kao jedan od ključnih izazova za turističku djelatnost, bez obzira na to što su ljudi još uvijek u postpandemijskom modu i željni su putovanja. Podrazumijeva se da nije sve crno kao što izgleda i da Hrvatska ima i te kakve komparativne prednosti u odnosu na konkurenciju. S tim da valja naglasiti riječ konkurencija budući da se neke zemlje koje su u pandemijsko vrijeme bile u turističkom deficitu živnule i krupnim se koracima žele vratiti na pozicije na kojima su bile. Drugim riječima, turističko tržište se normalizira, a kada se ono vrati u pretpandemijsku ravnotežu, gostima će biti sve bitno - troškovi smještaja, troškovi letova i kvaliteta usluge. Istraživanje je pokazalo da je unatoč brojnim problemima s kojima se svijet suočava globalni turizam i dalje živ. E sad, uz ove optimistične informacije ima i jedna zbog koje bi mnogi u Hrvatskoj trebali dobro razmisliti prije nego što oglase cijenu usluge za 2024. godinu - interes putnika za aktivnosti kao što su wellness, priroda i gastronomija je porastao za više od 10 posto u usporedbi s 2019. godinom, dok s druge strane opada interes za tradicionalnim aktivnostima poput "izležavanja na suncu". Tko je pametan, shvatit će, a tko nije, mogao bi vrlo brzo ostati bez novog automobila visoke srednje klase, a možda i bez staroga jer neće imati za kredit zbog praznih apartmana. I da, ma koliko se činilo banalno, cijena kuglice sladoleda itekako je bitna.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast