Piše Tihana Tomičić
Oj, otoče, stijeno naša
Tihana Tomičić (Snimio Davor Kovačević / Novi list)
Najprije je utemeljen "projekt Slavonija". Zbog straha od demografskog sloma, Vlada je upumpala nekoliko milijardi eura u revitalizaciju te regije. Važna im je i politički, jer to je oduvijek i baza HDZ-a. Onda je podržan "projekt Sjever". Taj još datira iz doba kad je Radimir Čačić bio uz Vladu, pa su se podržavali projekti pod njegovom kapom.
Onda je nedavno ustanovljeno i nekoliko novih sličnih Vladinih projekata - prvo Zagora, pa Lika, pa zadnje Gorski kotar. Program NPOO-a može osigurati sredstva za razne projekte i razne regije, a Plenkovićeva Vlada odlučila je to činiti pod egidom regionalnog razvoja.
No, cijelo to vrijeme postojalo je nešto što se zove Otočno vijeće, dapače i vodeći ljudi toga tijela su iz Primorsko-goranske županije. Cijelo ovo vrijeme Otočno vijeće bilo je u nekoj vrsti sjene, a sada mu je, napokon, Vlada odlučila pružiti dužnu pažnju. Na jučerašnjem sastanku u Zadru okupili su se župani i gradonačelnici otočnih županija, a u svom "paketu želja" premijer Andrej Plenković donio je 75 ugovora teških preko dva milijuna eura. Doveo je sa sobom i cijelu svitu ministara, njih čak šest, a najavljen je i novi Zakon o otocima, kao i Strategija razvoja otoka. U ovom mandatu Vlade, zbrojio je premijer, za sve moguće otočne projekte Vlada je ukupno uložila čak tri milijarde eura, a kad se zbroje podaci za razdoblje od sedam godina, koliko isti premijer vodi Vladu, čak 1.700 subjekata bilo je na otocima korisnicima raznih fondova i projekata pod pokroviteljstvom Vlade.
Inače, u budućem razdoblju otocima je u novoj europskoj omotnici na raspolaganju 150 milijuna eura, a sredstva će se dodjeljivati putem županija i županijskih otočnih vijeća, koja bi trebala definirati u što će se novci uložiti. To znači da ni nacionalno Otočno vijeće ne postoji bez razloga, i sad kad se vidi da novaca ima, i ono će dobiti veći značaj.
Mora se reći, Hrvatska je pod "šokom" velike količine novca koji dolazi iz EU-a. Na raspolaganju nam je sveukupno oko 25 milijardi eura bespovratnog novca, a na Vladi (i budućim vladama, čije god one politički bile) sada je »samo« posao pripreme dovoljnog broja projekata da se taj novac i adekvatno utroši. Zato Plenković i može obilaziti Hrvatsku i donositi u svojoj torbi velike nove regionalne projekte - novac nije problem, novca ima. Na njemu je međutim posao i da svima "na terenu" objasni da se moraju pripremiti da se taj novac povuče i utroši u roku. Za one koji to manje razumiju u smislu birokratskih procedura, treba reći da Hrvatska upravo sad ima najviše novca na raspolaganju, jer nam je on doslovce uručen kroz program Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, koji je odgovor EU na krizu. U vremenima kad budžeti ponovo budu "normalni", tog će novca u narednom 7-godišnjem razdoblju zapravo biti manje nego sad. Zato iz NPOO-a ne smije ostati neutrošen niti cent, a pritom je jednaka odgovornost na Vladi, kao i na lokalnim jedinicama i ostalim trošiteljima da budu spremni za korištenje tih sredstava u roku.
A da posla s unapređenjem života na otocima još ima itekako mnogo, to znamo svi koji smo ikad stupili nogom na bilo koji otok. Pa i sama činjenica da se ovaj sastanak Otočnog vijeća treba održati na Visu, ali se na kraju preselio u Zadar zbog lošeg vremena, najbolje govori kakav je život na otoku. Ljudi na otocima, više nego itko, ovise o Eolu, o Cairosu bilo kakve vrste, o vjetru, klimi, moru. Stoga zdravstvena skrb za njih mora biti prioritet svake vlasti, bilo nacionalne, bilo lokalne. Nevjerojatno je da hitna služba još nema razrađenu helikoptersku skrb za sve na otocima, da se novi model tek uvodi, a sada na Jadranu ordinira tek nekoliko vojnih helikoptera. Nevjerojatno je i da nacionalni brodar više nema dužobalnu liniju koja bi dnevno povezivala sve otoke. Nevjerojatno je da svaki otok još nema dječji vrtić, ili da postoje škole samo do četvrtog razreda, a da su tisuće djece putnici na kopno na dnevnoj bazi.
Za projekte na otocima nije dovoljno osigurati samo običan standard života, kakav postoji na kopnu. Njima treba nadstandard, ako ne želimo da se i otoci još isprazne, kao dijelovi Slavonije. Za uređivanje života na otocima nije dovoljno samo voditi se ekonomikom - novac treba ulagati samo kako bi život ondje uopće opstao van sezone. Za to je potreban poseban senzibilitet koji nije samo politički. Treba biti ljudski.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
