Premijer Andrej Plenković jučer je rekao da očekuje "solidarni doprinos svih aktera na sceni" što bi uz Vladine mjere tijekom sljedeće godine trebalo dovesti do nastavka pada stope inflacije. U ovom trenutku Hrvatska ima drugu najvišu stopu inflacije u eurozoni, ali puno veću imaju zemlje koje još uvijek imaju svoje valute, odnosno nisu prihvatile euro. Među njima nalazi se nama susjedna Mađarska. Posljedice epidemije korone, rat u Ukrajini, a i ovaj najnoviji na Bliskom istoku imaju i svoju gospodarsku dimenziju koja se među ostalim očitovala i u pojavi povišenih stopa inflacije u cijelom razvijenom svijetu. Što se tiče Hrvatske, kao i uvijek tu postoje i objektivni i subjektivni razlozi.

Naravno da bi najbolje bilo da u Hrvatskoj postoji prava tržišna utakmica i između proizvođača i između trgovaca. Posebno ovih drugih koji su ipak u nadmoćnoj poziciji u odnosu na proizvođače. Nije baš prirodno da svi veliki trgovački lanci imaju iste ili slične cijene velikog dijela proizvoda, posebno onih prehrambenih. Nije baš ni prirodno ni jasno kako to da u Hrvatskoj nema pravog diskontera koji bi nižim cijenama natjerao i velike sustave da krenu istim putem kako bi bili konkurentni. Nije baš ni prirodno da kada diskonter i dođe u Hrvatsku on to vrlo brzo prestaje biti. I uklopi se glatko i bezbolno u već postojeći i uigrani trgovački main stream.

Pa nije rijetko da se dogodi da neki proizvod u istom trgovačkom lancu bude jeftiniji u nekoj od bogatih sjevernoeuropskih zemalja nego u nažalost još uvijek ipak tranzicijskoj Hrvatskoj. Na ovom području postoji veliki prostor za državu i njene nadležne agencije da se pobrinu za to da u Hrvatskoj zaista zaživi poštena i funkcionalna tržišna utakmica. Ako bi se to dogodilo, vrlo bi se brzo vidjelo da tu ima i te kakvog prostora za smanjivanje cijena. Ovako kako je sada, potrošačima ne preostaje ništa drugo nego kupovati proizvode po postojećim cijenama. A ako bi država zaista stvorila uvjete da do kraja zaživi tržište, sigurno bi se našao netko tko bi ušao u igru i ponudio niže cijene. Dotad i Vlada, ali i građani ovise o dobroj volji onih koji ovakve cijene i određuju.

Naravno, kada Vlada da jasno do znanja da se s cijenama pretjeralo ili bi se moglo pretjerati i to ima određenog učinka. Tako se jučer promptno oglasila Žitozajednica, organizacija koja okuplja proizvođače pekarskih proizvoda, poručivši da nema nikakve skupne najave rasta cijena kruha i pekarskih proizvoda, te da o tome odlučuje svaka pojedina tvrtka za sebe. Poručili su ipak da bi sljedeće poskupljenje, ako i kada će ga biti, moglo eventualno biti "uvjetovano geopolitičkom situacijom koja je nestabilna i izaziva i nestabilnosti na tržištu". Naglasili su i da se "svaki pekar bori za potrošače pa neće bezrazložno podizati cijene".

Red u pekarskom poslovanju uveden je već davno, prvo uvođenjem PDV-a, a kasnije inzistiranjem na fiskalizaciji. Ostaje eventualno i za urediti način prodaje pekarskih proizvoda kako bi se veći naglasak stavio na stvarnu težinu proizvoda, a ne na njegov volumen. Ali i to je od manje važnosti od toga da se i na ovom području osigura da u punoj mjeri funkcionira tržište i da se i proizvođači i trgovci za kupce bore povećanjem produktivnosti i smanjivanjem cijena.

Postoje tu naravno i objektivni razlozi. Jer ako se na Bliskom istoku stvari zaista toliko zagužvaju da bi se u rat uključio i Iran, što bi automatski dovelo do prekida plovidbe Hormuškim tjesnacom, sve će ove navedene analize preko noći postati potpuno izlišne. Malo je reći da bi cijena nafte otišla u nebo, ako bi je uopće i bilo. Posebno u situaciji u kojoj se Europa odrekla ruskih energenata. Ako će se morati odreći i onih iz šireg Bliskog istoka, onda je zaista sve moguće. I bit će potpuno svejedno imali li, ili ne u Hrvatskoj tržišne utakmice. Jer tada će na djelu biti sile puno iznad razine na kojoj može djelovati zemlja kao što je Hrvatska.

Ali ne treba ići u katastrofičarske scenarije koji se najvjerojatnije ipak neće ostvariti. Treba urediti stvari kod kuće i nadati se da neće biti nikakve globalne oluje. Ima puno prostora za poboljšice unutar hrvatskog gospodarstva. Koje, očito, još uvijek nije do kraja tržišno.

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast