Piše Damir Cupać
Državnim intervencionizmom do toplih domova
Damir Cupać (Snimio Vedran Karuza / Novi list)
Kada je počeo rat u Ukrajini krajem veljače prošle godine, nije trebalo dugo da se zbog poremećenih geopolitičkih odnosa i niza paketa sankcija Rusiji naruši tržište energenata. Na udaru se našla cijela Europa, netko više, netko manje, zavisno od toga je li nekoj zemlji glavni dobavljač plina ili goriva Rusija. Tržište je toliko podivljalo u samo nekolimko mjeseci da je cijena plina bila i do sedam puta skuplja nego prije početka ratnih strahota na istoku Europe. Odgovorniji građani znali su da neće biti dobro jer su cijene i energenata, ali i drva i peleta, dosezale povijesni maksimum. Počela je galopirati i inflacija.
Uglavnom, standardu hrvatskih građana, ma koliko on bio ispod zemalja zapadne Europe, prijetio je slom. Vlada je u to doba šutjela, a premijer Andrej Plenković nije se očitovao što će napraviti pa je krenula lagana panika. Krajem ljeta 2022. godine Plenković je počeo slati poruke da je Vlada odgovorna, da se i do sada dobro nosila s brojnim izazovima i da će znati odgovoriti i na energetsku krizu koja bi mogla osiromašiti hrvatske građane i zaprijetiti socijalnim nemirima očajnih građana koji prema tadašnjim cijenama energenata ne bi mogli plaćati grijanje. Prizivao se državni intervencionizam budući da je turistička sezona bila dobra, proračun se punio iznad svih očekivanja.
Plenković je tada predstavio niz mjera za pomoć gospodarstvu i građanima zahvaljujući kojima su stvari zadržane pod kontrolom. Građani i gospodarstvo mogli su odahnuti i bez nekih velikih stresova prebroditi energetsku krizu zbog toga što su im cijene struje i plina ostale skoro pa u dotadašnjim okvirima. Cijeli svijet, a tako i Hrvatska, nadao se da bi se rat u Ukrajini nekako mogao okončati, a samim time bi došlo do geopolitičke stabilizacije i do normalizacije energetskog tržišta. To se nije dogodilo, nitko ne zna kada će i hoće li se dogoditi, pa je Vlada s državnim intervencionizmom morala nastaviti bez obzira na kuknjavu liberala i libertarijanaca kojima su zakoni tržišta svetinja.
Vlada je na isteku ogrjevne sezone u proljeće ove godine obećala da će napraviti sve kako ne bi došlo do energetskog udara na standard hrvatskih građana. Ovaj put je riječ o očekivanom potezu budući da se pokazalo da recept državnog intervencionizma daje rezultate. Tome treba dodati da se bliži izborna godina i da Plenković nikako ne smije kockati se rastom socijalnih tenzija. Rezultat je takav, barem kada je riječ o enrgentima, da građani Hrvatske mogu biti zadovoljni.
Ostali faktori koji utječu na njihove kućne budžete, prije svega inflacija i podivljale cijene proizvoda i usluga, nisu pod kontrolom. Državni intervencionizam u tom segmentu ne daje rezultate. No, barem je osigurano da energenata budu dosta i da je njihova cijena takva da si građani mogu priuštiti plaćanje računa za toplinsku energiju, plin i struju. Rezultat je taj da je cijena plina u Hrvatskoj među najnižima u Europskoj uniji.
Usporedbe radi, u prvoj polovici ove godine cijene plina rasle su čak 139 posto u Latviji, 134 posto u Rumunjskoj, te 103 posto u Austriji. Nije na ljudim da se bave komparativnom analizom cijena na plinskom tržištu, ali da Vlada nije napravila što je napravila, građanima Hrvatske bilo bi zaista teško. Zato jer je cijena plina u Latviji i Rumunjskoj više nego udvostručena, u Irskoj je poskupljenje bilo preko 70 posto, u Austriji i Nizozemskoj cijene su također udvostručene. Zahvaljući državnim subvencijama Hrvatska plin plaća 4,1 euro za 100 kilovat sati, a niža je cijena samo u Mađarskoj gdje je iznosila 3,4 eura.
Kada je riječ o cijeni električne energije, ona je rasla i u Hrvatskoj, ali u odnosu na mnoge europske zemlje to je povećanje značajno manje pa je samim tim manji i udar na životni standard građana. Prema odlukama Vlade tako će biti do kraja ožujka 2024. godine. Što će se nakon toga događati, teže je predvidjeti nego rezultate parlamentarnih izbora u Hrvatskoj 2024. godine.
No, ma kakvi oni bili, sigurno je da će sljedeća Vlada tko god joj bude mandatar i poslije premijer, morati i dalje gledati kako proračunskim sredstvima olakšati život građana kada je riječ o cijeni energenata i goriva. Može biti i da se ljudska vrsta opameti i da do tada stanu ratni sukobi koji utječu na cijene, ali u to je teško vjerovati u ovom trenutku kada je realno očekivati da će sutrašnji dan biti luđi i strašniji od današnjega. I dok netko na tom ludilu dobro zarađuje.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
